Francuski OFMIN, ured za sprječavanje nasilja nad maloljetnicima, izdao je nalog za uhićenje Pavela Durova zbog prijevare, trgovine drogom, internetskog nasilja, organiziranog kriminala i promicanja terorizma, javili su mediji iz Francuske gdje je Durov uhićen u subotu navečer.

Laure Beccuau, tužiteljica u Parizu, objavila je priopćenje u kojem navodi da je Durov uhićen sklopu istrage koja je započela 8. srpnja protiv neimenovane osobe po desetak potencijalnih optužbi, uključujući širenje CSAM-a (Child Sexual Abuse Material), širenje droge, pranje novca i odbijanje suradnje s policijom. Također se sugerira da je Telegram nepropisno koristio kriptografiju.

Telegram je dvosjekli mač. On je snažan alat za protivnike diktatura koji mogu komunicirati bez straha, ali zato ujedno predstavlja i korisnu platformu za mnoge koji operiraju s druge strane zakona – pedofile, kibernetičke kriminalce i teroriste.

No, postavlja se jedno pitanje. Ako je Pavel uhićen zbog nedostataka moderiranja sadržaja na aplikaciji, gdje su onda lisičine za Marka Zuckerberga zbog nedostatka moderiranja Facebooka i WhatsAppa ili za Elona Muska zbog Twittera?

Govorimo o kompleksnoj situaciji koji uključuje razne vrste kriminala i geopolitičke tenzije, ali počnimo s onime što znamo… A to je da, suprotno mišljenju mnogih, Telegram zapravo nema uobičajenu end-to-end enkripciju. I to je jedan od velikih kamena smutnje.

Zašto Telegram nije kriptiran kako svi mislimo?

Telegramovi uvjeti korištenja zabranjuju objavljivanje pornografskog sadržaja ili promoviranje nasilja na javnim kanalima, ali što se događa na privatnim kanalima?

Stanford Internet Observatory u svojoj analizi o širenju CSAM sadržaja dokazao je da se on širi upravo privatnim kanalima. Zašto je to moguće? Na Telegramovoj FAQ stranici postavljeno je pitanje “kako ukloniti ilegalni sadržaj” na što je ponuđen odgovor:

Svi razgovori i grupni razgovori na Telegramu privatni su među svojim sudionicima. Ne obrađujemo nikakve zahtjeve vezane uz njih.

End-to-end enkripcija podrazumijeva da vaše poruke mogu pročitati samo osobe s kojima razmjenjujete poruke. Čak niti pružatelj te usluge nema pristup tim podacima, što zatim uključuje i hakere i državna tijela. No, upravo ovdje Telegram nije postavio end-to-end enkripciju kakvu imaju, recimo, WhatsApp ili Signal.

End-to-end enkripciju treba upaliti – i vrijedi samo za privatne razgovore

Ako želite primijeniti end-to-end enkripciju u svojim razgovorima, to znači kako morate uključiti značajku Secret Chats za svaki pojedini privatni razgovor koji imate. Ova značajka nije zadano uključena, dostupna je samo za privatne razgovore i ne postoji za grupne razgovore. Većina privatnih razgovora, naravno, nema uključenu tu značajku, što znači kako Telegram može imati pristup privatnim porukama te da može vlastima, koje to zatraže, dati sve potrebne podatke.

Očekujući kako će im jednog dana neka vlast pokucati na vrata, u Telegramu su stvorili prepreke za koje tvrde da niti jedno tijelo za provedbu zakona ne može prijeći. Na njihovoj FAQ stranici stoji i sljedeće:

Za zaštitu podataka koji nisu pokriveni end-to-end enkripcijom, Telegram koristi distribuiranu infrastrukturu. Chat podaci u oblaku pohranjuju se u više podatkovnih centara diljem svijeta koje kontroliraju različiti pravni subjekti raspoređeni u različitim jurisdikcijama. Relevantni ključevi za dešifriranje podijeljeni su u dijelove i nikada se ne čuvaju na istom mjestu kao i podaci koje štite.

Kao rezultat toga, potrebno je nekoliko sudskih naloga iz različitih jurisdikcija da nas prisile da predamo bilo kakve podatke.

Iako dobro čuvaju podatke od svake vlasti na svijetu, Telegram ima pristup dobrom dijelu razgovora bilo privatnih ili javnih jer značajka Secret Chats najčešće nije uključena, a ilegalni sadržaj tih razgovora nisu moderirali – što je prekršaj europskog akta o digitalnim uslugama (DSA).

Ako je Durov uhićen jer je prekršio DSA, kada će uhititi Zucka i Elona?

Usprkos tome, Telegram je u svojem službenom priopćenju istaknuo kako se pridržavaju svih europskih propisa, što uključuje Digital Services Act koji se tiče moderacije sadržaja na platformi. Usprkos ovoj izjavi, još par dana prije uhićenja Euronews je pisao o tome kako se Telegram ne pridržava dobrog dijela DSA-a. Aplikacija još uvijek nije riješila dobar dio svojih problema, od kojih se dio odnosi na preprodaju droge te druga ilegalna djela.

• Njemačka je ugasila 9 grupa za drogu, krivotvorenje dokumenata i dobara.
• Litva je prošle godine uhitila 78 pojedinaca zbog ilegalnih aktivnosti na Telegramu i oformila posebne timove koji nadziru chat aplikacije.
• Istraživanje u Nizozemskoj pokazalo je da je tijekom 2023. godine na Telegramu objavljeno 2,5 milijuna oglasa za drogu u 21 grupi.

Činjenica da chat aplikacije i društvene mreže ne poštuju DSA nije nikakva novost. Europska komisija pokrenula je istragu protiv Mete zbog zabrinutosti da algoritmi Facebooka i Instagrama potiču ovisničko ponašanje kod djece. Isto je napravljeno za Twitter zbog “tamnih uzoraka”, transparentnosti u oglašavanju i pristupa podacima za istraživače.

Ne postoje “svete” društvene mreže ili chat aplikacije, ali zašto je onda od svih osnivača i CEO-a uhićen samo Pavel? Sudeći prema priopćenju državne tužiteljice Francuske, optužbe se ne temelje na DSA, već na francuskom zakonu.

Je li Pavel Durov heroj ili kriminalac?

Ovdje se radi o iznimno opasnom presedanu, smatra Nikola. Osobito su opasne dvije točke po kojoj Durova istražuje francuska javna tužiteljica:

• pružanje kriptografskih usluga usmjerenih na osiguravanje povjerljivosti bez certificirane izjave,
• pružanje kriptografskog alata koji ne osigurava isključivo provjeru autentičnosti ili integriteta bez prethodne izjave.

Kriminalizacija prava na povjerljivost i prava na korištenje kriptografskih alata velik je korak ka potpunoj eliminaciji prava na privatnost:

I ostatak optužbi koje se nameću Durovu su problematične. Sumnjam da će CEO-a Peugeota uhititi zato što se u njegovim autima prevozi dječja pornografija – ali već ove dvije točke nalog za uhićenjem Pavela Durova čine iznimno opasnim po naše osnovno ljudsko pravo na privatnost.

Uz već spomenute dvije točke istražnog naloga indikativne su i prve dvije:

• suučesništvo – web mastering online platforme radi omogućavanja ilegalne transakcije u organiziranoj grupi,
• odbijanje priopćavanja, na zahtjev nadležnih tijela, informacija ili dokumenata potrebnih za provođenje i rad presretanja dopuštenih zakonom.

Ove optužbe treba sučeliti sa sve češćim izvještajima na temu korištenja Telegrama u zemljama Afrike koje su donedavno bile pod snažnim utjecajem Francuske, a sada se sve više i više okreću Rusiji:

Telegram se u tim zemljama koristi za koordinaciju raznih grupa, uključujući i onih koje se bore protiv francuskih interesa u regiji, zadnjih mjeseci se pojačano piše o tome.

Teško je trenutak izdavanja uhidbenog naloga (nalog je izdan sve ga par sati prije uhićenja, dok je Durov već letio prema Parizu) ne povezati sa činjenicom da Telegram sve više i više predstavlja trn u oku francuskih interesa u Africi.

Vrijedi istaknuti da ovakve situacije često uključuju šire aspekte od same sigurnosti, poput pravnih pitanja, društvenih percepcija i političkih odluka, smatra Alen Delić, Chief Information Security Officer u Spot Me. Ova situacija podsjeća na brojne rasprave koje su se vodile o sigurnosti podataka na društvenim mrežama i njihovom utjecaju na izborne procese, gdje su se prelamali odnosi između država poput SAD-a, Velike Britanije i Rusije:

Također, rasprave o sigurnosti određenih operativnih sustava i mobilnih uređaja često su se povezivale s geopolitičkim podjelama i natjecanjem između država, kao što su SAD i Kina ili pak EU i Kina. Stoga, dok se naizgled radi o sigurnosnim pitanjima, u pozadini se često nalaze složeni geopolitički i društveni konteksti.

Zašto Pavel i Zuckerberg nisu u istoj situaciji?

Pavel je, osim Telegrama, osnivač i društvene mreže VK, takozvanog “ruskog Facebooka”. Kad su ruske vlasti 2014., za vrijeme Euromajdan prosvjeda u Ukrajini, tražile od Durova da surađuje s njima i preda informacije o organizatorima prosvjeda, Durov je to odbio, štiteći slobodu ukrajinskih prosvjednika da se organiziraju i bore za demokraciju. Cijena koju je platio je – morao je napustiti VK i pobjeći iz Rusije, objašnjava Nikola:

Francuska mu je tada pružila utočište i dala mu državljanstvo. No, sad su se stvari promijenile. Treba primijetiti da ga Francuska danas optužuje za iste stvari za koje ga je Rusija optuživala 2014. – druga točka istražnog naloga crno na bijelo kaže da ga zatvaraju jer nije Francuskoj omogućio da prisluškuje njegove korisnike.

S druge strane, vlasnik Mete, Mark Zuckerberg, nema tih problema. Zaštita osobnih podataka korisnika Facebooka nije visoko na listi Zuckerbergovih prioriteta, dovoljno je sjetiti se skandala s britanskim konzaltingom Cambridge Analytica – to je samo jedan primjer koji je procurio u javnost, ističe Nikola.

Treba li ukinuti slobodne komunikacijske kanale?

Sloboda komunikacije osnovno je ljudsko pravo i društvo bez slobodne komunikacije nije slobodno društvo. Borba za slobodnu komunikaciju ugrađena je u temelj naše civilizacije i najdublje rezonira s našim društvenim osjećajem slobode, zaključuje Nikola:

Sjetimo se samo: najmasovniji politički skup ikad u Hrvatskoj održan je 21. studenog 1996. kad je 100 tisuća ljudi na Trgu bana Jelačića prosvjedovalo protiv ukidanja Radija 101. Svaki govor održan tada i tamo može se upotrijebili kao odgovor na pitanje “Treba li ukinuti slobodne komunikacijske kanale?”.

Pandorina kutija je otvorena… a Telegram svakako nije ostavio dobar dojam.