Kao što Europska unija daje sredstva svakoj od njenih članica kako bi ostvarila razne projekte tako i svaka članica uplaćuje određeni iznos u proračun EU-a. Taj novac se koristi za razne svrhe. Od projekata za poboljšanje zdravlja, obrazovanja, prometa i energetske infrastrukture pa sve do borbe protiv klimatskih promjena i LGBTIQ projekata. Ovaj posljednji nerijetko podrazumijeva i projekte namijenjene djeci, kao što je projekt ”dragtivizma” o kojem smo nedavno pisali. No, koliko novca je Republika Hrvatska do sada povukla iz Europske unije, a koliko je uplatila u njezin proračun? U 11 godina članstva RH u EU, Hrvatska, premda je u početku kaskala, u posljednjih osam godina ipak je ostvarila određeni plus. Daleko je više povukla sredstava iz EU nego što je uplatila u njezin proračun.

Europska sredstva dodjeljuju se u sklopu sedmogodišnjih financijskih razdoblja ili perspektiva. Omotnica proračuna Europske unije najveća je do sada te iznosi 1 824,3 milijardi eura, a za Republiku Hrvatsku na raspolaganju je oko 25 milijardi eura u tekućim cijenama.

>EU financira drag queen projekte za djecu

Koliko Hrvatska prima sredstava iz EU

Ove je godine predsjednik Vlade RH, Andrej Plenković naglasio kako je Hrvatska do sada povukla preko 20 milijardi eura iz europskog proračuna. U odnosu na uplate u proračun, u plusu je za sada 16 milijardi eura. Dakle, Hrvatska je u jedanaest godina članstva u Europskoj uniji ostvarila 16 milijardi eura neto dobiti.

“Korištenjem zajedničkog europskog proračuna nastojali smo, ne samo uplatama u taj proračun, nego i apsorpcijom sredstava, pridonijeti ekonomskom razvoju Hrvatske i realiziranju brojnih infrastrukturnih projekata”, kazao je premijer Plenković.

“Hrvatska je najuspješnija zemlja Europske unije u realizaciji Nacionalnog plana oporavka i otpornosti”, dodao je.

Dodao je da je do sada uspješno ispunjeno 100 posto planiranih obveza, odnosno 157 reformskih i investicijskih pokazatelja od isto toliko planiranih. Na taj način je osiguran pozamašan iznos bespovratnih sredstava za provedbu brojnih investicija.

>Plenković o rastu BDP-a: Hrvatsku svrstava među EU članice s najbržim gospodarskim rastom

Kako se dodjeljuju sredstva?

Europska sredstva dodjeljuju se u sklopu sedmogodišnjih financijskih razdoblja ili perspektiva te smo upravo na početku novog financijskog razdoblja 2021.-2027. Omotnica proračuna Europske unije najveća je do sada te iznosi 1 824,3 milijardi eura, a za RH na raspolaganju je oko 25 milijardi eura u tekućim cijenama.

Sredstva koja će državama članicama biti dostupna u financijskom razdoblju 2021.-2027. dodjeljuju se iz dva izvora. Jedan je uobičajen i nazivamo ga Višegodišnjim financijskim okvirom (VFO) koji se programira za sedmogodišnje razdoblje. Dok je drugi izvor novost koja se pokazala potrebnom zbog krize uzrokovane koronavirusom. Taj je izvor EU sljedeće generacije (Next Generation EU; NGEU), odnosno Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

Sredstva dodijeljena iz VFO-a iznose 1 074,3 milijardi eura, dok se 750 milijardi eura financira iz instrumenta NGEU-a. Od 750 milijardi eura u sklopu NGEU, 390 milijardi eura odnosi se na bespovratna sredstva dok se 360 milijardi eura odnosi na zajmove državama članicama.

Sredstva dodijeljena Republici Hrvatskoj za financijsko razdoblje 2021.-2027. u tekućim cijenama iznose više od 14 milijardi eura iz VFO-a te nešto više od 11 milijardi eura iz NGEU.

>EU tvrdi da će do kraja 2030. pridonijeti rastu hrvatskog BDP-a za 8 posto

Nadležno ministarstvo

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u suradnji s Europskom komisijom, nadležno je tijelo za izradu strateških programskih dokumenata nacionalne razine za financijsko razdoblje 2021.-2027. Kao i za programiranje nove generacije programskih dokumenata, i sukladno tome pripremu institucionalnog okvira za njihov postupak izrade.

Također, u konzultaciji i suradnji s nadležnim tijelima, izrađena je indikativna lista prioriteta za financijsko razdoblje 2021.-2027.

>Milanović Litre: Za vrijeme Milanovićeve vlade imali smo najsporiji rast BDP-a u Europi

Hrvatska od EU više prima nego što daje

Prema podacima Ministarstva financija Hrvatska je od 2013. godine do 11. srpnja 2024. uplatila u proračun EU 5,76 milijardi eura, dok je iz proračuna EU u proračun Republike Hrvatske uplaćeno više od 21,00 milijarda eura sa NPOO.

Razlika između uplaćenih sredstava iz proračuna EU u proračun RH i sredstava uplaćenih iz proračuna RH u proračun EU iznosi 15,24 milijardi eura sa NPOO ili 11,58 milijardi eura bez NPOO u korist proračuna RH. 

Europski proračun najvećim dijelom puni se iz tri izvora. Najizdašniji, onaj koji čini oko 70 posto vlastitih sredstava EU-a, članarine su zemalja članica. One se razrezuju prema bruto nacionalnom dohotku (BND). Što znači da bogatije države uplaćuju više, a siromašnije manje novca u zajedničku blagajnu.

Ostatak vlastitih sredstava čine prihodi koji dolaze od carina i poreza na dodanu vrijednost. Prihodi od carina slijevaju se izravno u europski proračun dok oni od PDV-a i članarina ustvari predstavljaju nacionalne doprinose koje države članice uplaćuju u proračun EU-a.

Najveći dio europskog proračuna vraća se državama članicama kroz različite vrste potpora. Hrvatska je u prvim godinama članstva u EU više uplaćivala u europski proračun nego što je povlačila iz njega. Kasnije se situacija popravila pa smo danas u solidnom plusu. 

>EU fondovi: Milanovićeva vlada uvela je dokumente koje EU ne traži, od 1,4 milijarde iskorišteno samo 50 milijuna

Za što EU koristi novac?

Proračun EU-a omogućuje otvaranje radnih mjesta, financiranje projekata za poboljšanje zdravlja, obrazovanja, prometa i energetske infrastrukture, veću sigurnost granica, borbu protiv klimatskih promjena i digitalnu tranziciju našeg društva. To su samo neki od primjera.

Posljednjih je godina proračun EU-a postao jak simbol solidarnosti jer služi kao glavni instrument za odgovor na krize. On EU-u pomaže u suočavanju s najvećim izazovima, od pandemije bolesti COVID-19 do ruske invazije na Ukrajinu, i u osiguravanju energetske neovisnosti i stvaranju strateške autonomije.

Zajedno s fondom za oporavak NextGenerationEU proračun za razdoblje 2021. – 2027. iznosi gotovo 2 bilijuna EUR u tekućim cijenama.

Proračun je podijeljen u sedam područja rashoda: Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija, Kohezija, otpornost i vrijednosti, Prirodni resursi i okoliš, Migracije i upravljanje granicama, Sigurnost i obrana, Susjedstvo i svijet te Europska javna uprava.

Upravljanje sredstvima EU-a

Od 2021. do 2027. dugoročnim proračunom EU-a upravljaju:

– 56 % zajednički nacionalna tijela i Komisija („podijeljeno upravljanje”)
– 37 % Komisija, njezine agencije i uredi izvan EU-a („izravno upravljanje”)
– 7 % druge međunarodne organizacije, nacionalne agencije ili treće zemlje („neizravno upravljanje”)
– 90 % sredstava iz instrumenta NextGenerationEU usmjerit će se putem Mehanizma za oporavak i otpornost, koji se provodi u okviru izravnog upravljanja i ukupne je vrijednosti 648 milijardi EUR.

Krajnju odgovornost za izvršenje proračuna snosi Komisija, koja se mora pobrinuti za to da se svaki potrošeni euro evidentira i opravda. U slučaju nepravilnih isplata Komisija surađuje s dotičnim državama članicama radi povrata sredstava.

Tijekom i nakon izvršenja godišnjeg proračuna EU-a Komisija, Europski revizorski sud i Europski parlament provode unutarnje i vanjske provjere. Osim toga, Europski ured za borbu protiv prijevara može istraživati prijevare u vezi s proračunom EU-a.

 

Objava Koliko novca je RH povukla iz EU-a, a koliko uplatila? pojavila se prvi puta na narod.hr.

pročitaj cijeli članak