Blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije, u narodu poznatiji kao Velika Gospa, jedan je od najznačajnijih i svakako najštovanijih blagdana u hrvatskoj pučkoj tradiciji. Slavi se 15. kolovoza.

U prethodnom tekstu dotaknuli smo značaj Gospe među katolicima u Hrvatskoj. On se očituje ne samo u životu pojedinaca, nego i njihovih obitelji te šire zajednice.

Kao najbolji dokaz za to istaknuli smo brojne kapelice i crkve posvećene Blaženoj Djevici Mariji. No, tu su i uistinu brojna hodočasnička mjesta u čast Gospi. Neka od njih proglašena su i nacionalnim svetištima. Njih je u Hrvatskoj preko stotinu.

>Glazba – dar od Boga za ljude (6): Gospina svetišta i hodočasnička mjesta u Hrvatskoj

Hodočašća

Blagdanu Velike Gospe prethodi velik broj uočnica. Riječ je o misnim slavljima koja se odvijaju na dan uoči samog blagdana, najčešće u večernjim satima. Velika Gospa za brojne je župe i svetišta dan za koji se pripremaju trodnevnicama ili čak devetnicama.

Na stotine tisuća hrvatskih vjernika odlučuje se i na hodočašće. Riječ je o pješačenju prema nekom od marijanskih svetišta. Za ovaj pothvat neki vjernici odvajaju više dana i značajan broj kilometara. Njihov cilj nije samo stići u svetište, već i posvetiti Majci svoje najdublje molitve na razne nakane.

Zavjetna hodočašća imaju svoju dugu povijest ukorijenjenu u pučkom štovanju Gospe. Hodočašće može biti individualno i grupno. Prvi način obično je popraćen molitvom u tišini. Najčešće je riječ o krunici. No, krunica se moli i u kolektivnim hodočašćima.

Hodočašće u skupini popraćeno je i mnoštvom napjeva. Iz objektivnih razloga, pjevanje se odvija a capella (dakle, bez pratnje instrumenata). Osim najpopularnijih napjeva posvećenih Mariji (koja su spomenuta u prošlom tekstu, kao dio euharistijskog obreda ili mimo njega), tu su i uglazbljene litanije. Litanije, pjevane ili recitirane, nisu rijetkost unutar liturgijskih slavlja ili nakon njih.

>Glazba – dar od Boga za ljude (5): Štovanje svetaca u hrvatskoj crkvenoj tradiciji

Pjevane litanije

Pjevane litanije izvode se tijekom hodočašća na isti način kao i u procesiji ili liturgijskom obredu. Na misnim slavljima predvodnik pjevanja je svećenik, a tijekom hodočašća obično zborovođa (ako je prisutan) ili voditelj skupine hodočasnika preuzima ulogu voditelja pjevanja.

Litanije Gospi, zagovornici svih njezinih hodočasnika, ujedno su i izvanliturgijska pobožnost. No, na hodočasničkom putu one se uzimaju iz liturgije. Gospa se u litanijama naziva brojnim imenima i zazivima – Majkom, Pomoćnicom, Kraljicom… Nakon svakog pjevanog zaziva predvodnika pjevanja, ostatak prisutnih pjeva otpjev (odgovor) “Moli za nas!”.

Primjer: Predvodnik otpjeva “Zvijezdo jutarnja”, a ostali odgovaraju “Moli za nas!”.

Cijele litanije inače se temelje na svega četiri otpjevana tona. Dakako, i na gregorijanskom koralu. Započinje se i završava tonikom. Iako je riječ o tonovima koji mogu jednako pripadati duru i melodijskom molu, uvriježeno je harmonizirati ih u durskim tonalitetima. U tom slučaju govorimo o litanijama pjevanima uz instrumentalnu pratnju, najčešće orguljsku, u sakralnim objektima.

Koliko je Gospa važna u životu hrvatskog naroda, govori i dio litanija koji je naziva Kraljicom Hrvata.

“…
Kraljice svih Svetih,
Kraljice bez grijeha istočnoga začeta,
Kraljice na Nebo uznesena,
Kraljice svete krunice,
Kraljice obitelji,
Kraljice Hrvata,
Kraljice mira.”

Hrvatski crkveni napjevi posvećeni Gospi

Mariji su posvećeni brojni hrvatski crkveni napjevi. Neki od njih temelje se na litanijama posvećenima upravo njoj. No, Gospi su posvećene i mnogobrojne uglazbljene himne. Veliki dio njih proizvoljno se stvara među skladateljima i nadarenim pojedincima u brojnim župnim crkvama. Stoga je vrlo teško utvrditi točan broj himana i(li) drugih skladbi posvećenih Gospi. Uz to, vlada i deficit pripadajućih kvalitetnih tonskih zapisa.

Uz blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije veže se dio litanija zazivom “Kraljice na Nebo uznesena, moli za nas!”. Stoga se Gospa među hrvatskim vjernicima naziva i Nebeskom Kraljicom. Na tom je imenu temeljena poznata pjesma “O divna Djevice, Nebeska Kraljice”.

U hrvatskoj crkvenoj glazbi zanimljiv je jedan napjev koji se veže uz naizgled različite blagdane i periode crkvene godine. Napjev vezan uz blagdan Uskrsnuća Gospodinova, ali i uz mjesece i blagdane posvećen Blaženoj Djevici Mariji je “Kraljice Neba, raduj se!”. Iako se često pjeva kao tzv. “izlazna pjesma” na misnim slavljima tijekom uskrsnih nedjelja, ovaj je napjev izuzetno čest i na marijanske blagdane.

Tijekom slušanja, vrlo je lako zamijetiti gotovo recitativni karakter s izuzetno naglašenim tekstom u glavnoj ulozi.

Među pučkim marijanskim pjesmama u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini jedna od najrasprostranjenijih i najomiljenijih je “O mila Majko Nebeska”. Trodobna mjera ovdje je izuzetak.

Glazba u službi teksta

Podsjetimo i na glazbene značajke napjeva posvećenih Gospi. Već je u prošlom tekstu istaknuto da melizmatika u marijanskim napjevima nije česta. No, osim jednostavnosti i poniznosti Marijine biblijske uloge, moglo bi se ponuditi i drugo objašnjenje. Naime, za marijanske napjeve češće se vežu pjesme recitativnog i himničnog karaktera, jer u prvom planu mora biti istaknut tekst u službi pjevane molitve. Tu onda, nalaže glazbena logika, nema mjesta melizmima (ukrasima). Dio karaktera ovakve značajke nesumnjivo leži u litanijskoj pobožnosti ili pobožnosti krunice koje se vežu uz Djevicu Mariju.

Osim durskog tonskog roda, koji je u većoj mjeri zastupljen u napjevima Gospi, nađe se i rijedak napjev u molu.

Među takvima se izdvaja jedan neuobičajen po kriterijima tipičnih značajki. Ipak, on je toliko postao blizak uhu vjernika da je vrlo brzo postao i neizostavan dio misnih slavlja, ali i ostalih pučkih svečanosti vezanih uz Gospu. Radi se o pjesmi “Kao Marija”.

Nipošto se ne smije zaboraviti pjesma koju hrvatski vjernici snažno vežu uz Marijino ime i rado izvode u marijanskim svetištima. Harmonijski i melodijski složenija no ostale, pjesma “Ljiljane bijeli” tekstualno ne odskače od primarne glazbene namjere napjeva posvećenog Gospi. Nju se i dalje tretira kao apsolutnu zagovornicu hrvatskog naroda koji joj se utječe u najvećim teškoćama. Recitativni karakter naglašen je kroz deseterac u kombinaciji s devetercem.

“Čudesnog kipa milosno cvijeće
Sipala ti si na hrvatski dom
Zanosno narod do tebe kreće
Moleć se tebi i Sinku tvom.”

Dio stihova ovog napjeva možda u potpunosti oslikava nakanu i objašnjenje svih molitava i pjesama posvećenih Gospi. No, povrh toga, ovi stihovi i donose objašnjenje svih pohoda marijanskim svetištima, duboko ukorijenjenoj tradiciji koja je pojašnjena riječju “zanosno”. Upravo tako Gospa i zaslužuje. Zanosno, molitvom i pjesmom, kao Majka svih nas.

* Sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objava Glazba – dar od Boga za ljude (7): Velika Gospa pojavila se prvi puta na narod.hr.

pročitaj cijeli članak