Legendarni Franci Blašković još je krajem 1980-ih godina osnovao Ligu za boj protiv turizma. To je u to vrijeme možda bila svojevrsna zezancija, no problem takozvanog prekomjernog turizma danas je realnost s kojom se suočavaju mnoge zemlje u kojima je turizam važna gospodarska grana. Overturizam ili prekomjerni turizam obilježava destinacije u kojima ima više turista nego što to njihovi kapaciteti mogu podnijeti, a nastao je kao posljedica masovnog turizma.

Ovoga ljeta u pobuni protiv prevelike navale turista u njihove gradove naročito je glasno stanovništvo Španjolske. Tisuće prosvjednika izašle su na ulice Barcelone u znak otpora masovnom turizmu, a slični su se prosvjedi održali i na Kanarskim otocima te na Mallorci i to zbog utjecaja turista na životne troškove i kvalitetu života lokalnog stanovništva. Prosvjednici u Barceloni su turiste prskali vodom u restoranima, hotelima i na ulicama kako bi ih otjerali, a nosili su i transparente s jasnom porukom: »Turisti idite doma!«

»Došli smo prosvjedovati protiv masovne ‘turistizacije’ u Barceloni. Posljednjih godina grad se potpuno okrenuo turistima i ono što mi želimo je grad za građane, a ne u službi turista«, rekao je jedan od prosvjednika za Reuters. »Restorani i hoteli su grupa koja zarađuje jako puno novca, ali dosta ljudi je u vrlo lošoj situaciji i nemaju dovoljno novca za život. To je problem«, rekao je drugi prosvjednik.

Nakon što je pandemija koronavirusa bacila globalnu turističku industriju na koljena 2020. godine, ukidanjem ograničenja putovanja turizam se, kako navode mediji, »osvetnički vratio«. Španjolska je, naime, prošle godine primila rekordnih 85,1 milijun stranih posjetitelja. Kao odgovor na to, nekoliko gradova poduzelo je mjere pokušavajući ograničiti prenapučenost.

Pod sloganom »Kanari imaju limit« prosvjeduju i stanovnici Kanarskih otoka. Kanari su poznati po vulkanskim krajolicima i cjelogodišnjem suncu pa privlače milijune posjetitelja iz svijeta. Lani su primili 16 milijuna gostiju, što je drastično više od lokalne populacije koja broji 2,2 milijuna stanovnika. Prosvjednici smatraju da je to neodrživa razina s obzirom na ograničene resurse arhipelaga, a njihovo je mišljenje da je to »samoubilački« model gospodarskog rasta.

Vezano uz to traže i da vlasti zaustave radove na dvama novim hotelima na Tenerifima. Također traže da se lokalnom stanovništvu da veće pravo glasa u svjetlu onoga što smatraju nekontroliranim razvojem koji šteti okolišu. Nekoliko članova kolektiva »Rasprodani Kanari« čak je započelo štrajk glađu kako bi izvršili pritisak na vlasti. Slični antituristički pokreti pojavili su se i drugdje u Španjolskoj te su aktivni i na društvenim mrežama.

U Malagi su, primjerice, osvanuli grafiti na kojima piše »Ovo je nekad bio moj dom« i »Idite kući«. Aktivisti su u Barceloni i na Balearskim otocima postavili lažne natpise na ulazima u neke popularne plaže upozoravajući na engleskom jeziku na rizik od pada stijena ili opasnih meduza. Mještani se žale da im zbog porasta smještaja na platformama za kratkoročni najam nedostaje stambenog prostora. Ističu da su im poskupjele najamnine, posebno u gradovima. Priljev turista također povećava buku i zagađuje okoliš.

U Kataloniji, koja je u veljači proglasila izvanredno stanje zbog suše, raste bijes zbog nedostatka vode, a tamošnji se hoteli nastoje izboriti za osiromašene rezerve vode. Kako upozoravaju stručnjaci, u Španjolskoj postoje turistička odredišta koja su na granici svojih kapaciteta.

Zbog sve prisutnijeg problema prekomjernog turizma, neki gradovi odlučili su poduzeti određene mjere. San Sebastian je, primjerice, ograničio veličinu turističkih skupina u središtu na 25 osoba i zabranio korištenje zvučnika tijekom vođenih tura. Sevilla razmišlja o naplati naknade nerezidentima za ulazak na njegov znameniti trg Plaza de Espana. Barcelona je pak uklonila autobusnu liniju popularnu među turistima s Google Mapsa kako bi pokušala napraviti više mjesta lokalnom stanovništvu.

Prema izvješću Hine, ministrica stanovanja i urbanizma Isabel Rodriguez izjavila je da je potrebno poduzeti mjere kako bi se ograničio broj turističkih stanova. Naglasila je, međutim, da je njezina lijeva vlada svjesna važnosti turističkog sektora koji čini 12,8 posto španjolskog bruto domaćeg proizvoda.

Prema mišljenju stručnjaka za turizam, važeći koncept razvoja turizma koji je prešao u sustav masovnog turizma postao je s demografskog i ekološkog stajališta dugoročno neodrživ. Masovni turizam i eksplozija infrastrukturne izgradnje ugrozila je ne samo urbanistički i životni prostor već i način života, opstojnost i identitet poznatih destinacija. Današnji model razvoja turizma zapravo izbacuje ljude iz susjedstva i bitno šteti atraktivnosti i opstojnosti okoliša.

U najugroženjim destinacijama dolazi i do uličnih protesta lokalnog stanovništva, pa neki govore o pojavi antiturizma, overturizma i turizmofobije. Pojave antiturizma najizrazitije su u nekim europskim turističkim destinacijama, u kojima je masovni turizam prešao granice ljudskih, infrastrukturnih i ekoloških kapaciteta.

Kao hrvatski primjer možemo spomenuti Split, u čijem središtu praktički više ne živi lokalno stanovništvo, već je centar grada prepun apartmana, što zbog prevelikog broja turista zna stvoriti probleme s kanalizacijom i vodovodom. Tako su nam barem objasnili Splićani koji nisu nimalo sretni ovakvom situacijom u gradu.

Svjestan ovog problema Grad Dubrovnik pokrenuo je inicijativu »Poštujmo Grad«, multidisciplinarni projekt strateškog upravljanja destinacijom s akcijskim planom. Prepoznajući potrebu hitnog, ali i sustavnog djelovanja prema održivim modelima razvoja grada i njegovog turizma kao najveće gospodarske grane, Grad Dubrovnik je pokrenuo ovu inicijativu čiji je cilj kroz suradnju dionika i kombinaciju mjera i rješenja u kontinuitetu smanjiti negativne učinke prekomjernog turizma. Projekt predstavlja skup kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih mjera i aktivnosti kojima je Dubrovnik predvodnik održivog i odgovornog turizma na Mediteranu.

Ne prosvjeduje se samo u Španjolskoj. I Japanci su, u znak otpora, prije nekoliko mjeseci postavili ogromnu barijeru koja blokira pogled na planinu Fuji, koja je neizostavno mjesto fotografiranja svih turista zbog raskošnih stabala trešnje koja se protežu u njezinu podnožju, a pogled su blokirali zbog turista koji ostavljaju smeće, zagađuju okoliš i ignoriraju propise.

Dok jedni prosvjeduju, drugi su odlučili masovnost turista regulirati, pa je recimo Venecija uvela naknadu za ulazak u grad tijekom najposjećenijih razdoblja. Grčka je odlučila ograničiti velike brodove kruzere kako bi se nosila s prekomjernim turizmom. Ovakvi brodovi, često ploveći »gradovi«, zapravo jako puno i zagađuju.

Govoreći za Bloomberg, grčki premijer Kyriakos Mitsotakis rekao je da je došlo vrijeme da se uvedu ograničenja za brodove za krstarenje koji posjećuju najpopularnije grčke otoke, što je prvi potez vlade da se nosi s učincima pretjeranog turizma.

Nova bi pravila mogla dovesti do ograničenja ukupnog broja vezova na otocima ili uvođenja postupka nadmetanja za vezove, rekao je. Dodao je i da bi promet kruzera mogao odbiti druge posjetitelje popularnih destinacija kao na primjer Santorinija. »Ima ljudi koji troše mnogo novca da bi bili na Santoriniju i ne žele da otok bude preplavljen«, kazao je Mitsotakis, zaključivši: »Osim toga, otok si to ne može priuštiti, čak ni u smislu sigurnosti.«

S posljedicama masovnog turizma suočava se i Hrvatska. Često se naglašava da je naša zemlja područje iznimne bioraznolikosti, no ujedno i ključno turističko odredište na kojem se broj posjetitelja povećava iz godine u godinu.

Pokazatelji su takvi da je trenutačna turistička paradigma neodrživa. Jedna od posljedica masovnog turizma je što on nije sklon voditi računa o prirodi, a posljedice toga su pogubne. Turizam je tako jedan od glavnih uzroka ekološkog urušavanja, dok se neka nekad netaknuta mjesta danas više ne mogu obnoviti.

Turističke aktivnosti također imaju negativan utjecaj na zaštićena područja. Pretpostavka je da uspjeh zaštićenih područja ovisi o broju posjetitelja, međutim upravo je povećani broj turista često najveća prijetnja očuvanju naših najljepših i biološki najvažnijih područja.

Objava Ljeto u znaku antiturističkih prosvjeda pojavila se prvi puta na Novi list.