Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter komentirala je u N1 Studiju uživo ‘isticanje ustaštva’ tijekom proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti u Kninu, kao i na koncertu u Imotskom.

“Više ne možemo reći da se radi o koketiranju s ustaštvom jer otvoreno su se pjevale pjesme koje veličaju klanje. A morala sam reagirati jer sam u medijima vidjela naslove o uspješnom koncertu i dobroj atmosferi. Najprije je reagirao predsjednik, a onda se priča “zarolala”. U priopćenju sam istaknula da je jako bitno da se oglase dužnosnici i da je važno poslati javnu poruku što je zakonito, a što nije jer je to pitanje vladavine prava. Potrebno je znati što je zakonito, što nezakonito, koje su kazne…”

>Andrijanić: Thompson i pedagogija postiđivanja

Ipak, zna li se konkretno što je u ovom smislu dopušteno, a što nije? Naime, kad god se nešto slično dogodi, vode se rasprave je li policija trebala reagirati.

“Bilo bi bolje da su stvari jasnije pa da policija i građani znaju što smiju, a što ne smiju. Periodički vodimo jedne te iste rasprave, s razlikom što ponekad stvari više eskaliraju ovisno o političkoj klimi i porukama koje šalju političari. Imali smo “Za dom spremni” u Saboru, a i time je govor završio gradonačelnik Dubrovnika (Mate Franković). Propituju se stvari koje su zapravo jasne, ali kad građani prate medije i slušaju te rasprave, ne znaju što se smije.

Onda slušamo o tome da zabrane nisu dobre i da demokratska društva moraju imati slobodu izražavanja. To nije točno, u demokratskim društvima postoje zakoni i crvene linije koje se ne prelaze, koje ne ulaze u slobodu izražavanja. Trenutno, nažalost, nije jasno što se smije, a što se ne smije. Imamo odluke Ustavni sud koji se odredio da je “Za dom spremni” neustavan, ali niži sudovi imaju neujednačene presude”, kaže pučka pravobraniteljica i dodaje:

“Mene muči pitanje stalnog pozivanja na dokument dijaloga i ono što je radilo Vijeće za suočavanje s prošlošću. To nije pravno obvezujući tekst, to nije zakon. To je bila jedna podloga za pravno i normativno uređenje. Ali, tu je jasna uloga Vlade, kad imamo otvoreno pjevanje ustaških poruka. Tako nešto treba jasno osuditi i to je dobro, ali imamo i ulogu Vladu po pitanju uvođenja zakona. U tijeku je rad radne skupine pa će biti zanimljivo kamo će to odvesti. Osim prostitucije, ovo je jedno od ključnih pitanja pa će možda stvari biti razriješene.”

>Tko je Tena Šimonović Einwalter, HDZ-ova kandidatkinja za pravobraniteljicu po volji SDP-a?

Ipak, dok su HDZ i političke stranke reagirali, iz Vlade se oglasio potpredsjednik Branko Bačić, koji je rekao, među ostalim, da od zabrana u demokratskim društvima nema velike koristi.

“Upravo zato je bitno poslati javnu i jasnu poruku od strane Vlade. U uređenoj državi se mora znati što se smije, što ne smije i što su posljedice. Ne može netko imati prekršajni postupak zbog neke kape ili grba, a drugi proći bez sankcija. Za društvo je bitno odrediti se jer inače dobivamo najgori mogući rasizam, što možemo vidjeti iz primjera napada na strance ili osobe drugačije seksualnog opredjeljenja. Izostanak poruka i jasnih osuda dovodi to toga, sasvim sigurno. Vrijeme je jasno reći da se Hrvatsku može voljeti na razne načine, ali stalno iznošenje jednih te istih ustaških simbola ne vodi ničemu dobrom i to treba presjeći.”

“Imamo odgovornost obrazovnog sustava, odgoja, medija, vlasti, pravosuđa, policije… Idući koncert će biti vrlo brzo”

>Plenković s Možemo i SDP-om tajno izglasao Tenu Šimonović Einwalter

Objava Pravobraniteljica opet o ‘ustaštvu’: Za društvo je bitno odrediti se jer inače dobivamo najgori mogući rasizam pojavila se prvi puta na narod.hr.