Mreža mladih Hrvatske (MMH) nedavno je predstavila preporuke za uključivanje mladih osoba u političke procese. Prijedlozi idu u tri smjera: predlažu se kvote za mlade na kandidacijskim listama političkih stranka, spuštanje granice za glasanje na 16 godina i uvođenje građanskog odgoja u škole. U sezoni “kiselih krastavaca” u kojima manjka stvarnog političkog sadržaja i ovaj parapolitički zaokuplja pažnju javnosti. Svojim prijedlozima Mreža mladih Hrvatske skrenula je pozornost na mlade, ali i na svoju mrežu koja okuplja čak 77 udruga kojima su u fokusu mladi. Tko su zapravo oni? Kakvo društvo zagovaraju? Kako se financiraju i što rade?

> Mreža mladih Hrvatske: Kvote, građanski odgoj i snižavanje dobne granice za glasovanje

Koje udruge čine Mrežu mladih Hrvatske?

Mreža mladih Hrvatske, stoji na njihovim mrežnim stranicama, savez je 77 udruga mladih i za mlade na teritoriju Republike Hrvatske. MMH kao heterogena platforma programski povezuje raznorodne organizacije (zagovaračke, kulturne, ekološke, manjinske i sl.) kojima je u zajedničkom interesu razvijati politike za mlade, kako na nacionalnoj tako i na regionalnim/lokalnim razinama.

>Mreža mladih Hrvatske: Građanski odgoj kao samostalni predmet u škole

Iako se MMH načelno bavi mladima i problemima s kojima se ta društvena skupina suočava, nemoguće je ne primijetiti lijevo-liberalni svjetonazor koji dominantno stoji iza njihovog djelovanja. On je vidljiv iz prijedloga koje prezentiraju javnosti (građanski odgoj i sl.), ali i iz imena udruga koje čine Mrežu. Primjerice, na popisu se nalaze Centar za mirovne studije, Klub studenata Fakulteta političkih znanosti, Zelena akcija i mnoge druge organizacije koje neskriveno zagovaraju lijevo-liberalne društvene i političke vrijednosti.

Visina godišnje članarine za punopravne članice iznosi 26.54 €.

Organizacijska struktura i vodstvo Mreže

U organizacijskom smislu Mreža mladih Hrvatske poznaje četiri glavna tijela. To su skupština, upravni odbor, glavni tajnik i operativni tim.

Skupština je najviše tijelo Mreže mladih Hrvatske, a čine je predstavnici punopravnih organizacija članica. Upravni odbor između zasjedanja Skupštine upravlja poslovima i aktivnostima Mreže, a glavni tajnik zadužen je za cjelokupnu koordinaciju aktivnosti Mreže.

Naposljetku, operativni tim osigurava kontinuiranu podršku mreži te osigurava postizanje strateških i programskih ciljeva stručnim kapacitetima, organizacijom te provedbom projekata, stoji na mrežnim stranicama Mreže.

Funkciju glavnog tajnika obnaša, javnosti nepoznati, magistar politologije Josip Miličević.

Ciljevi

MMH ima proklamirana tri temeljna cilja.

Prvi je poboljšati institucionalni okvir djelovanja radnika s mladima i podržati implementaciju Bonskog procesa u Hrvatskoj.

Poboljšavanje socijalnih prava mladih, s posebnim naglaskom na uključivanje mladih u sve oblike i procese na svim razinama, drugi je cilj Mreže.

Kao treći cilj navedeno je omogućavanje mladima direktno djelovanje i suradnja s Mrežom.

> Anketa: Manje od polovice mladih u Amsterdamu prihvaća homoseksualnost

Projekti

MMH je nedavno u javnost prezentirala tri ideje kojima bi se, po njihovom mišljenju, poboljšala participacija i utjecaj mladih u društvu. To su prijedlozi za uvođenjem kvota za mlade na kandidacijskim listama političkih stranaka, spuštanje granice za glasovanje na 16 godina i uvođenje građanskog odgoja u škole. O tim smo prijedlozima ranije detaljnije izvještavali. Međutim, taj “projekt” samo je posljednji s kojim je MMH izašla u javnost.

Prije toga, povodom obznanjivanja kandidacijskih lista za parlamentarne i europske izbore, MMH je glasno prosvjedovala jer su, po njihovom mišljenju, mladi na njima bili podzastupljeni.

Također, Mreža se u veljači ove godine udružila s 44 oporbena saborska zastupnika s kojima su predali Ustavnom sudu zahtjev za ocjenom ustavnosti izmjena Zakona o savjetima mladih. Tvrdili su kako zakon krši načelo autonomije lokalne i regionalne samouprave i zatvara mladima prostor za političku participaciju.

Mreža mladih Hrvatske aktivni je zagovaratelj LGBT povorki kojima pružaju javnu podršku. Također, Mreža glasno prosvjeduje ukoliko u nekim strategijama ili programima za mlade od strane države LGBT osobe nisu posebno navedene. Navedenim javnim djelovanjem MMH se jasno svrstava uz lijevu marginu političke osi.

>Anketa: Manje od polovice mladih u Amsterdamu prihvaća homoseksualnost

Mreža: prihodi i rashodi

MMH osnovana je 2002. godine, a sjedište joj je prijavljeno na Selskoj cesti u Zagrebu. Prema dostupnom financijskom izvještaju MMH je u 2023. godini uprihodila 421.692,04 eura. Zanimljivo, čak 99 % ( 415.548,97 eura) svih prihoda odnosi se na donacije, a među njima prednjače donacije trgovačkih društava, a slijede ih donacije inozemnih vlada, međunarodnih institucija i partnera. Sve druge vrste prihoda poput članarina i prodaje roba te pružanja usluga zanemarivi su.

Rashodi Mreže u 2023. iznosili su 409.00 eura. Najviše su utrošili na radnike (169.086 eura) i na donacije (146.719 eura).

>PMF o spornim predavanjima udruge BIUS: Ne promoviramo političke i svjetonazorske stavove

Objava Mreža mladih Hrvatske: Tko su, za što se zalažu i kako se financiraju? pojavila se prvi puta na narod.hr.

pročitaj cijeli članak