Inflacija u Hrvatskoj posustaje iz mjeseca u mjesec i kreće se prema ciljanoj stopi od dva posto, što se u ekonomiji smatra idealnom, čak i poželjnom razinom inflacije i to je ona inflacija koju u stabilnim gospodarskim vremenima »ne primjećujemo« i uzimamo je zdravo za gotovo. No, inflacija od dva posto u prijevodu znači da sve poskupljuje dva posto, a države i centralne banke aktivno rade na tome da cijene svega u prosjeku rastu dva posto godišnje ili u prijevodu da svakih 35 godine sve bude dvostruko skuplje nego što je bilo, smatra analitičar Josip Kokanović i dodaje da se u tim naporima često pretjera pa je stopa inflacije često osjetno viša od »idealnih« dva posto. Upravo takvu situaciju smo imali u cijelom zapadnom svijetu u zadnjih nekoliko godina, kaže Kokanović, i mnogi smatraju da su cijene danas gotovo dvostruko veće nego prije pandemije, koja nije počela prije 35 godina, nego prije samo nešto više od četiri godine.

Beskorisna štednja

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, inflacija od sredine 2019. godine do danas, odnosno zadnjih pet godina, ukupno iznosi 26,5 posto ili godišnje prosječno 4,9 posto, navodi Kokanović i nastavlja da većina javnosti toga nije svjesna pa pasivno pristaje na porez zvan inflacija. Naime, moderni financijski sustav je toliko kompleksan da često i ljudi koji su studirali ekonomiju ne shvaćaju da je inflacija zapravo prikriveni porez te da namjerno stvaranje inflacije pogoduje isključivo bogatima, a jako šteti srednjoj klasi i siromašnima te produbljuje jaz između njih, upozorava Kokanović.

Koliko god država obezvrijedi vrijednost novca, cijena nekretnina, zlata i dionica poraste i nadoknadi taj gubitak – Josip Kokanović
Photo: Marko Lukunic/PIXSELL

Građani koji spadaju u takozvanu srednju klasu u pravilu nemaju dovoljno novca, znanja ni vremena da se aktivno bave razvijanjem vlastite firme ili ulaganjem na burzama i značajan dio svoje teško stečene ušteđevine drže na štednji u bankama, državnim obveznicama, policama životnog osiguranja ili čak u gotovini ispod madraca, podsjeća Kokanović, dok bogati ljudi ne drže novac ispod madraca ili na štednji za 0,5 posto kamate, nego većinu svojeg bogatstva drže uloženog u nekretnine, privatne biznise, zlato ili dionice.

– Te imovinske klase su se pokazale kao dugoročno otporne na inflaciju jer u pravilu koliko god država obezvrijedi vrijednost novca, cijena nekretnina, zlata i dionica poraste i nadoknadi taj gubitak pa ukupna vrijednost bogatstva ostaje približno ista ili čak poraste, navodi Kokanović, no upozorava da se kod običnih građana vrijednost njihova bogatstva zbog inflacije smanjuje.

Ukupna štednja građana u Hrvatskoj iznosi 37 milijardi eura, a po procjenama HNB-a, samo u novčanicama i kovanicama kuna građani još uvijek drže 4,4 milijarde kuna. Iznos koji građani drže u gotovini u obliku eura sigurno je višestruko veći i još je podložniji inflaciji od štednje u bankama jer držanje gotovine ne donosi čak ni simboličnu kamatu, podsjeća Kokanović.

– Ta simbolična kamata koju je zadnjih 15-ak godina moguće dobiti pri štednji u banci ili ulaganju u životno osiguranje ne može nadoknaditi inflaciju, što znači da se štednjom u banci ne zarađuje, nego gubi novac! Građani u Hrvatskoj su samo u posljednjih pet godina zbog inflacije izgubili preko 10 milijardi eura kupovne moći, a ako bi se gledao period od primjerice 20 ili 30 godina, gubitak bi bio višestruko veći, naglašava Kokanović i dodaje da dok štediše gube pri štednji, banke taj novac cijelo vrijeme koriste za izdavanje kredita, razna druga ulaganja i financijske akrobacije te na tome odlično zarađuju, što pokazuju i rekordne dobiti banaka posljednjih godina.

Nekretnine i zlato

Međutim, postoje načini kako se i obični građani tzv. srednjeg sloja mogu zaštititi od inflacije. Kokanović poručuje da prije svega treba izbjegavati držanje novca u gotovini, štednji u banci, policama osiguranja ili državnim obveznicama jer ta ulaganja, kaže, gotovo nikad ne pokrivaju inflaciju. Stoga ga treba držati u realnoj imovini kao što su nekretnine, dionice i zlato.

– Nekretnine ne donose kamatu, ali s vremenom im cijena raste i nadoknadi pad kupovne moći novca. Po podacima HNB-a u posljednjih 20 godina prosječni porast cijena nekretnina u Hrvatskoj je bio oko 5 posto godišnje. Sa zlatom je ista stvar. Ne donosi kamatu, ali mu zbog rasta troškova rudarenja i povećanja potražnje cijena relativno stabilno raste. U posljednjih 20 godina prosječni godišnji porast cijene zlata u eurima iznosi više od 8 posto, navodi Kokanović. Kaže da i dionice imaju tendenciju rasta u dugom roku i to upravo zbog inflacije jer se s porastom cijena usluga i proizvoda povećavaju i prihodi tvrtki, što rezultira rastom cijene dionice.

Građani teško da imaju novca za ulaganje u nekretnine, ali zato mogu u zlato i dionice ulagati male iznose, već od 50 do 100 eura mjesečno. Na takva ulaganja se odlučuje sve više građana i taj će se trend sigurno nastaviti u idućim godinama, procjenjuje Kokanović. U priči oko »idealne« razine inflacije od dva posto Kokanović drži da je riječ o porezu za srednji sloj i siromašne, a izbjeći ga se može tako da se novcem raspolaže na način na koji to rade bogati, koji novac ne drže u bankama.

Stabilnost cijena ne znači isto
građanima i centralnim bankama

Analitičar Josip Kokanović pojašnjava da »stabilnost cijena«, za koju je zadužena centralna banka, ne znači isto običnim građanima i centralnim bankarima. Većina ljudi bi rekla da je cijena nečega stabilna ako jedne godine košta primjerice 100 eura pa druge godine također 100 eura, godinu nakon opet 100 eura itd. No, centralni bankari kažu da to nije dobro i da je pogubno za ekonomiju te da je cijena stabilna ako svake godine poraste dva posto, navodi Kokanović i dodaje da je centralnim bankarima cijena nekog proizvoda »stabilna« ako jedne godine košta 100 eura, iduće godine 102 eura, godinu iza 104 eura itd.

– Zamislite situaciju u kojoj kupujete kuću ili stan i građevinska firma koja je gradila tu nekretninu vam kaže da je kuća dizajnirana na način da se svake godine smanji za dva posto i da će za 35 godina biti upola manja po kvadraturi nego je danas i da je to idealno. Tko bi kupio takvu kuću, retorički se pita Kokanović.

Samo 39 % ukupne imovine građana na tržištu kapitala

Prema podacima Ministarstva financija, samo 39 posto ukupne imovine građana se nalazi na tržištu kapitala, dok je ostatak u depozitima i gotovini. Ministar Marko Primorac početkom lipnja stoga je najavio donošenje strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala do kraja godine kojim bi se našli načini da se štednja građana dominantnije aktivira, i to ne samo kroz izdanje državnih vrijednosnih papira, nego i municipalnih obveznica, dakle obveznica gradova i općina, a naposljetku i na tržištu kapitala u smislu ulaganja u dionice.

Objava Inflacija je prikriveni porez, u pet godina »pojela« je 10 milijardi eura kupovne moći građana pojavila se prvi puta na Novi list.