Dnevnik 20 Minutes, AFP i mnogi drugi grčki i međunarodni mediji prenose da je od 2013. godine u travnju stopa nezaposlenosti u Grčkoj pala sa 27% na ispod 11%. I dalje je gotovo dvostruko veća od prosjeka nezaposlenosti u EU. Prema podacima Ministarstva financija, od 2010. do 2021. gotovo 600.000 Grka, od kojih su većina visokokvalificirani, je emigriralo. U nedavno objavljenom izvješću instituta ENA, think tanka koji se predstavlja kao neovisni, navodi se da, iako nešto manjim tempom, mnogi mladi i dalje odlaze. Ali mnogo se Grka vratilo.

Koliko se Grka vratilo?

Oko 350.000 Grka koji su napustili domovinu već se vratilo, rekao je ministar financija u ožujku. Ali Grčka radi na njihovom povratku. Ukoliko se vrate, prvih sedam godina, država im, primjerice, nudi, 50% popusta na porez na dohodak. Uvjeriti iseljenike nije lako, tvrde u ministarstvu.

Zamjenik ministra socijalne skrbi, ekonomist Panos Tsakloglou, koji je ujedno radio na ovom problemu, tvrdi kako su mnogi Grci svoje živote izgradili negdje drugdje. Nadalje, ističe da životni standard još uvijek nije na razini na kojoj je bio prije krize. Prošle godine prosječni godišnji dohodak bio je dvostruko niži nego u cijeloj eurozoni, navodi Eurostat.

Povratak mozgova

Evidentno je da od Grka nešto možemo naučiti. Mladi im se vraćaju, i to ne samo radi novca. Ako se uzmu u obzir gore navedeni podaci, o 350.000 do 600.000 (otprilike 58 posto) povratnika, većinom visokokvalificiranih, može se zaključiti da je riječ o fantastičnim brojkama.

Za emigrante se često koristi engleska riječ ”brain drain” ili “odljev mozgova”, pri tome aludirajući na visokoobrazovane mlade ljude koji su napustili domovinu. Njihov povratak mogao bi se onda protumačiti kao “povratak ‘mozgova” koji bi oblikovali budućnost Grčke.

Eurostat donosi brojku od 600.828 nastalu zbrojem brojeva emigriranih Grka u dobi od 25 do 44 godine u razdoblju od 2010. do 2021. godine. Medij 20 Minutes tvrdi da je riječ većinom o visokoobrazovanim ljudima. No, ostaje nejasnoća što je s onima od 23 ili 57 godina, koji nisu ušli u ovaj zbroj. Zar netko te dobi ne bi mogao biti istovremeno visokoškolovan i mobilan? Ili su statističari uzeli u obzir da je oko 50 posto emigranata visokoškolovano na 1.177.752 njih 600. 000). Iz ENA instituta je potvrđeno da je riječ o aproksimacijama.

Iseljenici su uglavnom radno aktivni

No, nejasno je što je s brojem 350.000 i što taj broj točno predstavlja, jesu li to većinom visokoškolovani ili tzv. radno aktivni? Ili je taj broj povratnika od 0 do 110 godina?

Studija grčkog ENA Instituta spominje ”radno aktivne” Grke (od 15 do 64 godine) koji su se iselili. Za cjelokupnu sliku važno je reći da od 2010. do 2022. zemlju je napustilo 1.079.992 radno aktivnog stanovništva. Odnosno 234.058 iseljenika između 15 i 24 godine, 633.680 iseljenika između 25 i 44 godine i 212.254 između 45 i 65 godina.

Ako se uzme u obzir za brojku 350.0000 (podatak 2021.) da su to ”radno aktivni” s globalnim podatkom (15 do 64 godine) Eurostata iz 2021., imamo 1.013.200 iseljenih Grka (nešto manje nego godinu dana kasnije 1.079.992 iz 2022.) 350 000 od 1.013.200 je 34,5% % “ekonomski aktivnih” povratnika, zapravo Grka od 15 do 64 godine, to je i dalje  izvanredno postignuće.

Krajnja hipoteza

Ako se uzme da su 350.000 povratnika zapravo svi Grci (uključujući čak djecu ispod 15 i starije od 65) onda se treba uzeti u obzir po Eurostatu da je od 2010. do 2021. otišlo ukupno 1.177.752 Grka, a imamo 350.0000 od 1.177.752, znači, 29,7% povratnika.

Svakako treba napomenuti da je grčki ministar, kao političar, mogao uvijek pretjerati s brojkama. Sjetimo se grčke krize na bazi knjigovodstvenih manipulacija pomoću Goldman Sachs banke… Ali teško je vjerovati da ne bi oporba reagirala ako bi manipulacija bila očita.

> Zašto u ovoj situaciji u Hrvatskoj najviše na demografskim mjerama rade lokalne samouprave?

Postavlja se i pitanje zašto se više vraćaju visokokvalificirani nego niskokvalificirani? Možda jer su migranti u međuvremenu došli u velikom broju pa čine većinu na jednostavnim poslovima za koje ne treba visoka kvalifikacija? A visokokvalificirani stranci teško savladavaju grčki jezik, pa tako i teže konkuriraju grčkim visokokvalificiranim radnicima.

Za promijeniti ovakvo stanje trebali bi u EU nešto više oporezivati poslodavce stranaca (za doprinose na plaće, što ne stvara diskriminaciju na samu plaću stranca ali ga čini manje atraktivnim poslodavcu). Ili bi trebalo same strane radnike vise oporezivati, barem provizorno – prve godine, ako ne dugoročno – koliko je moguće po EU pravu (kako su ljevičari htjeli u Njemačkoj dati porezne olakšice strancima, učiniti suprotno).

Vratilo se 50% grčkih “mozgova” ili 30% cjelokupne populacije?

Na koncu, pitanje je je li se 50% grčkih “mozgova” vratilo i/ili samo 30% cjelokupne populacije?

U svakom slučaju, izgleda kao veoma dobar rezultat grčke demografske politike. To nadmašuje dosadašnju konstataciju demografa u raznim zemljama da nema više od 1 povratnika na 6 iseljenih. Čini se da su Grci postigli 1/3 ili čak i više.

Jos im visoka stopa nezaposlenosti i niže plaće u odnosu prema Eurozoni ne smetaju toliko! Tko bi rekao? Bravo Grčka!

Objava Rezultat mjera za povratnike? Više od 30 % grčkih iseljenika se vratilo u domovinu pojavila se prvi puta na narod.hr.