Brojke o recikliranoj (oko 9 posto), spaljenoj (oko 12 posto) ili plastici bačenoj na smetlišta (oko 79 posto) civilizacijski su poraz. Život bez plastike više nije zamisliv i stoga nitko razuman ne zagovara povratak u pećine, sojenice ili zemunice. No to ne znači da ne treba prigovarati, tražiti bolja rješenja i manje primitivne stilove života. Osnovno obilježje plastike jest da je jeftina, dostupna svima, da je loš materijal i »dva puta neuporabljiva«. Plastika je kemijska kaljuža u kojoj ima manje polimera od aditiva. Jer da je obratno, bila bi kvalitetna, skupa i stoput uporabljiva. Ali to se nikomu ne isplati: ni naftašima ni korisnicima jednokratne ambalaže, piše Valerije Vrček za Glas Koncila.

Zelena plastika (il)i dolari

Jedno moguće rješenje za ekološki kolaps petrokemijske plastike naziva se – bioplastika. To je polimerni materijal dobiven iz biljne mase ili je, jednostavno, biorazgradiv. Oduševljenje bioplastikom mjeri se globalnim prometom koji ove godine iznosi oko 7,4 milijarde dolara, a za osam se godina očekuje porast potražnje za dodatnih 50 milijardi dolara. Nažalost, proizvodnja bioplastike opterećena je istim optužbama kao i proizvodnja djevičanske plastike od nafte: arsenal štetnih kemijskih aditiva, regulatorni propusti i sukobi interesa.

Lisica u kokošinjcu

Isti oni koji proizvode omraženu jeftinu plastiku sada, možda i u fušu, proizvode zelenu bioplastiku. Judith Enck, bivša upraviteljica u američkoj Agenciji za okoliš (EPA) i predsjednica međunarodne organizacije »Iza plastike«, to jednostavno opisuje: »To je kao kada lisica čuva kokošinjac.« Proizvodnja biopolimera regulacijska je siva zona, nije jasna definicija bioplastike – je li to ona vrećica koja se može kompostirati ili ona koja je samo biorazgradiva? Može li se bioplastika baciti u more?

>Vrček: Svjedočanstva cijepljenih kao lekcija za budućnost

Koja je kategorija bioplastike »prava« – ona proizvedena od biljnih polimera i škroba ili ona kemijska, ali potpuno razgradiva u okolišu?

Bumerang

Isti kemijski dodatci, katalizatori, bojila, stabilizatori i omekšivači, koji se upotrebljavaju u proizvodnji konvencionalne plastike mogu se naći u i bioplastici. Međutim, kemijski je sastav tradicionalne plastike uvijek pod povećalom javnosti i analitičkih provjera mjerodavnih institucija, a bioplastika uživa u položaju ispod radara. Poznato je, na primjer, da bioplastika sastavljena od »zelenih« polimera mliječne kiseline često sadrži pesticide i polifluorirana onečišćivala (PFAS). Jedna je bioplastična vrećica, vrlo vjerojatno, kemijski čišća od jedne standardne polietilenske vrećice, ali će zbog njezine »čistoće« porasti njezina potrošnja. To je takozvani suprotni učinak (u svjetskoj literaturi poznat kao rebound efekt) kojim se opisuje neočekivan, neželjen ili bumerang-efekt tehnoloških inovacija: energetski ili ekološki učinkovite tehnologije potiču ljude na povećanu potrošnju i pohlepu.

Sve ostaje isto?

Tako se problemi fosilnih goriva, benzina ili dizela, rješavaju litijem u baterijama, termoelektrane ili hidroelektrane zamjenjuju se solarnim ćelijama ili vjetrenjačama, a problem se plastike, eto, pokušava riješiti biorazgradivom bioplastikom. Teško je da u vrijeme neosmišljenoga rasta nove tehnologije mogu riješiti »prokletstvo« onih starih. Iako bez konačne potvrde, misao, s kojom je lako složiti se, pripisuje se Albertu Einsteinu: »Problemi stvoreni jednim načinom razmišljanja ne mogu se riješiti istim načinom razmišljanja.«

Igra se nastavlja…

Ili, kako to tvrdi papa Franjo u apostolskoj pobudnici »Laudate Deum«: »Tražiti samo tehnički lijek za sve probleme okoliša koji se javljaju znači izolirati stvari koje su u stvarnosti međusobno povezane i prikrivati prave i najdublje probleme svjetskoga sustava.« Tako i bioplastiku treba prepoznati kao brzu tehnološku zakrpu za problem s kojim se ljudi nikada nisu ozbiljno suočili. S bioplastikom ili bez nje biznis održivoga razvoja nastavlja svoju igru…

*Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Objava Vrček: S bioplastikom ili bez nje biznis održivoga razvoja nastavlja svoju igru… pojavila se prvi puta na narod.hr.