Procjenjuje se da će u dvomilijunski Pariz tijekom Olimpijskih igara doseći oko 15 milijuna ljudi i logično da je u prvom planu javnosti fizička zaštita ljudi – ipak će se natjecanja održavati na 35 lokacija diljem grada.

No neminovni kibernetički napadi mogli bi biti dalekosežniji i u konačnici mnogo štetniji za posjetitelje i građane Pariza jer sva infrastruktura počiva na informatičkoj tehnologiji. Primjerice, pad sustava za kupnju ulaznica mogao bi izazvati pomutnju jer se procjenjuje da će biti prodano 13 milijuna ulaznica, a ukupni broj financijskih transakcija za vrijeme pariških Igara bit će mnogo veći.

Značajno povećanje broja cyber incidenata

Kibernetički napadi nisu neka velika novost u recentnoj olimpijskoj povijesti: tim za kibernetičku sigurnost na prethodnim ljetnim igrama u Tokiju 2021. izvijestio je da se suočio s 450 milijuna pokušaja „sigurnosnih događaja“, što je značajno povećanje u odnosu na London 2018., kad ih je zabilježeno 212 milijuna.

Franz Regul, voditelj istovjetnog tima na ovogodišnjim Igrama, za Reuters je rekao da očekuje osam do 12 puta veći broj napada.

Kako bi naglasili veličinu prijetnje, on i njegov tim koriste vojnu terminologiju, a lokacija im je skrivena. S radom su počeli prije četiri godine, a tijekom priprema bili su angažirali i etične hakere – sve u suradnji s tehnološkim partnerima ovih igara, a to su CISCO i Eviden (koji je dio francuske kompanije Atos).

Sigurnosni stručnjaci naglašavaju važnost implementacije snažnih mjera kibernetičke sigurnosti: naprednu enkripciju, stroge kontrole pristupa, redovite sigurnosne revizije, zaštitu krajnjih točaka, oprez pri korištenju javne Wi-Fi mreže i autentifikaciju s više faktora (MFA).

Potencijalni napadači

Budući da je ovo događanje u centru svjetske pozornosti, mnogi pojedinci i grupe ga žele iskoristiti za slanje svojih poruka. Sigurnosni stručnjaci svrstavaju ove potencijalne kibernetičke napadače u tri osnovne kategorije: organizirani kriminal, aktivisti i države.

Upozoravaju da upravo hakeri koje podupiru države mogu izazvati najveće probleme, primjerice ugroziti infrastrukturu, što automatski utječe na velik broj ljudi u gradu, ne samo na natjecatelje i gledatelje.

Na zimskoj olimpijadi u Južnoj Koreji 2018. napadnuta je Wi-Fi mreža na ceremoniji otvaranja, za što se krivac tražio u njihovu sjevernom susjedu, ali kasnije se ispostavilo da je riječ o Rusiji. Ona se i sada apostrofira kao najveća potencijalna prijetnja, ne samo zato što je njezinim sportašima zabranjeno natjecanje pod njezinom zastavom.

Microsoft je bio izvijestio da su ruski državni hakeri 2019. napali računalne mreže najmanje 16 nacionalnih i međunarodnih sportskih i antidopinških organizacija, uključujući Svjetsku antidopinšku agenciju, koja je u to vrijeme bila spremna objaviti kazne protiv Rusije.

No nije jedino Rusija u fokusu, zbog aktualnog rata na Bliskom istoku i situacije u Francuskoj izraelski sportaši dobili su posebnu zaštitu u Parizu.

Zbog algoritma se mijenjao zakon

Tehnologija se itekako koristi i za prevenciju kibernetičkih napada. Tako je na ovim Igrama premijeru doživio kontroverzni AI videonadzor gdje algoritam u realnom vremenu detektira incidente kao što su napušteni objekt, gibanje u gužvi, prisutnost oružja, osoba na zemlji i kršenje prometnih pravila.

Sustav je prethodno testiran na nekoliko velikih događanja u Francuskoj, primjerice na French Openu i Cannes Film Festivalu. Da bi se mogao koristiti na olimpijskim igrama, trebalo je izmijeniti francuske zakone koji, kao i zakonodavstvo EU-a, zabranjuju korištenje značajki koje zadiru u privatnost osobe, kao što je prepoznavanje lica. Eksperimentalni videonadzor odobren je tek za ograničeni period od nekoliko mjeseci zbog iznimno velikih sigurnosnih izazova na ovim Olimpijskim igrama.

Tek trebamo vidjeti hoće li i u kojim slučajevima on šire zaživjeti, a izvještaji o blokiranim prijetnjama bit će bez sumnje korisni i sigurnosnim stručnjacima i onima koji izrađuju takve sustave.

Prve AI olimpijske igre

Međutim, ne svodi se uloga umjetne inteligencije na ovom događanju samo na nadzor i sigurnost.

Važnosti njezine upotrebe u sportu svjestan je i Međunarodni olimpijski odbor, pa je u travnju ove godine donio strateški dokument naziva Olympic AI Agenda u kojem naglašava mnoge načine na koje se umjetna inteligencija može i hoće koristiti za poboljšanje života sportaša.

Između ostalog tu se spominju mogućnost personalizacije treninga, asistencija pri suđenju, napredna analiza podataka za sprečavanje ozljeda itd.

Olimpijski program umjetne inteligencije postavlja okvir za upravljanje i nadzor radi prepoznavanja i ublažavanje rizika, a to će biti kontinuirani proces za iskorištavanje uvida i iskustva istaknutih stručnjaka za podršku implementaciji umjetne inteligencije za olimpijski pokret.

Naravno, sve u pravom olimpijskom duhu koji nastoji kroz sport mijenjati svijet nabolje.