Protestno “seljenje” tvrtki iz Kalifornije u Teksas je akt političko-poslovnog kameleonstva Elona Muska

novilist - prije 2 dana - link

“Znaš tko su ti pravi prijatelji tek kad ti sreća počne okretati leđa. San Francisco, prekrasni San Francisco, iako te drugi napuštaju, mi ćemo uvijek biti tvoj prijatelj.“

Ovako je prije samo godinu dana govorio Elon Musk odbacujući pretpostavku da će sjedišta svojih tvrtki Twittera, odnosno X-a, i  SpaceX-a, preseliti u Teksas iz Kalifornije. No, početkom prošlog  tjedna čini se da je Musk promijenio mišljenje, i odlučio raskrstiti s petom ekonomijom svijeta i nakon Tesle, i sjedišta svojih drugih tvrtki preseliti u Teksas, bliži njegovom poimanju fer oporezivanja, ali i društvene klime općenito.

Musk ima dugu povijest „njorganja“ oko kalifornijske porezne politike, kao i načina na koji Kalifornija odgovara na društvene krize, sjtimo se samo ograničavanja kretanja u vrijeme COVID krize. U to vrijeme, čvrsti “lockdown” je bila kap koja mu je prelila čašu i navela da sjedište svoje „glavne“ tvrtke Tesla premjesti iz Fremonta u Austin u Teksasu, kao neku vrstu porezne oaze. No, kako za koga, Teksas za razliku od Kalifornije nema poreza na dobit, ali prosječnom Amerikancu se po pitanju poreza više isplati živjeti u Kaliforniji negoli u Teksasu. Posebno onima najslabije plaćenima. Iako su obje ove države po tom pitanju iznad saveznog prosjeka, 40 posto stanovnika s nižim primanjima, plaća manje lokalne i državne poreze negoli u Teksasu ili na Floridi. Moglo bi se reći da su porezi u Kaliforniji progresivni na način da ga se plaća više što se više zarađuje, što je normalno i prirodno, recimo u Europi, ali nije u Americi, kao ni milijarderu Musku, ili predsjedničkom kandidatu Donaldu Trumpu.

Kod Elona Muska često ništa nije definitivno, pa je prošle godine u društvu kalifornijskog guvernera Gavina Newsoma iz redova Demokrata s kojim se u malo čemu slaže, objavio kako u Palo Altu pored San Francisca otvara globalni inženjerijski stožer Tesle.

Ono što je Elona Muska ovaj tjedan navelo da konačno odluči povući u Teksas i X  kojeg su u San Franciscu 2006. osnovali i do prodaje Musku držali Jack Dorsey i društvo, te SpaceX, smješten u okolici Los Angelesa, zapravo nema veze s poreznom politikom, već političkom ideologijom. Naime, prošli je ponedjeljak Kalifornija postala prva savezna država u SAD-u koja zabranjuje školama, odnosno nastavnicima i drugom osoblju da otkriju kako se neki učenik izjasnio po pitanju rodnog identiteta ili seksualne orijentacije bilo kojoj drugoj osobi bez učenikovog dopuštenja. Dakle, čak i njihovim roditeljima.

To je izazvalo bijes u Elonu Musku i on je uz komentar – na X-u dakako – da je riječ o kapi koja je prelila čašu, „zakonu koji istovremeno napada i obitelji i kompanije“, najavio preseljenje SpaceaX i X-a u Teksas, uz najavu da će njegov primjer slijediti mnogi.

I prije Muska bilo je milijunaša i biznismena koji su imali što reći po pitanju politike, ali gotovo uvijek vezano uz funkcioniranje njihovih kompanija i njihove poslovne interese. Ovo je priličan presedan, da netko odlazi sa svojim poslovima iz jedne savezne države zbog zakona vezanog uz opću političku agendu, odnosno ideologiju. Kad se nekome s novcem i velikim biznisom iza sebe nije sviđala društveno-politička klima, pokušavali su to promijeniti javnom (verbalnom) ili diskretnom (financijskom),  podrškom političkim kandidatima koji misle kao oni.

Uostalom, zanimljivo je kako je liberalno-lijeva politika vladajućih Demokrata u Kaliforniji, Muska do te mjere zasmetala tek sada. Sadašnji guverner Kalifornije Gavin Newsom, bio je zapravo na vlasti gotovo svo vrijeme otkad Elon Musk svoju karijeru veže uz Kaliforniju. Prvo kao gradonačelnik San Francisca od 2004. do 2011., pa kao doguverner Kalifornije do 2019. i guverner do danas. Nije mu previše smetalo kuda ideološki ide Kalifornija kad mu je davala izravne ili neizravne subvencije i olakšice, prema statistikama iz ureda guvernera Newsoma, čak 3,2 milijarde dolara kroz godine.

Dio američkih analitičara se slaže da ovaj presedan za jednog biznismena velikog kalibra ima političku pozadinu i očitu Muskovu svježu namjeru da zaigra sve karte na Trumpa, kao neku vrst dugoročnog ulaganja.

Ako je dosad postojala neka sumnja da je Elon Musk politički neutralan ili bar na svojoj strani, kako se zahuktava neslužbena predsjednička kampanja, postaje sve jasnije da se Musk stavlja bezrezervno na stranu Donalda Trumpa. I to nije vidljivo samo kroz njegovu standardnu hektiku objava na X-u, kao kad je nakon pokušaja atentata na Trumpa prošli tjedan izrazio „punu podršku predsjedniku Trumpu“ i lupio da Amerika nije imala nekog tako „čvrstog kandidata za predsjednika još od Theodorea Roosevelta“, dakle više od 120 godina.

Iako je, ne tako davno ostavio iza sebe na X-u objavu u kojoj decidirano tvrdi da financijski ne podržava nijednog kandidata za predsjednika, te je riječi – kao i mnoge druge prije – stvarnost brzo demantirala.  Samo dan prije objave da sjedišta svojih tvrtki u znak protesta protiv spomenutog kalifornijskog školsko-rodnog zakona seli u Teksas, Wall Street Journal je objavio podatak da se Musk obavezao mjesečno uplaćivati 45 milijuna dolara u fond političkog odbora (American PAC), koji je osnovan od strane ljudi iz Muskovog kruga i koji će financirati Trumpove napore da postane predsjednik. Političko usmjerenje tog donacijskog odbora sadržano je u njihovoj javnoj objavi da „vjeruju da su još četiri godine Joea Bidena smrtna prijetnja financijskoj i fizičkoj sigurnosti Sjedinjenih Država“.

Drugim riječima, ima mnogo naznaka da Elon Musk ponovno miješa svoje poslove i osobne afinitete, ovaj put kamuflirajući politički angažman i moralna stajališta s biznisom. Služeći se nekom vrstom poslovno-političkog kameleonstva, u ovom slučaju Musk kao da pokušava jednim udarcem ubiti dvije muhe. Javna difamacija i suprostavljanje „woke“ kalifornijskog zakona demokrata je voda na mlin Trumpu, a preseljenje sjedišta tvrtki je ionako bezbolna, k tome i potencijalno lukrativna stvar za Muska. Mogao bi uštedjeti na porezu na dobit, a pogoni (Tesla i dalje najviše vozila proizvode u kalifornijskom Fremontu), uredi i razvojni centri s gro zaposlenika njegovih tvrtki i dalje ostaju u Kaliforniji. Dakle, preseljenje Muskovih tvrtki uz Kalifornije u Teksas – iako radikalno i gordo zvuči – je prije i iznad svega simboličke naravi. I nema trajnu težinu. Musk radi ono od čega misli da će u određenom trenutku imati najviše koristi.

Nema sumnje da Elon Musk želi mijenjati svijet na osnovu vlastitih uvjerenja, koja se očito u ovom trenutku poklapaju s političkom vizijom Donalda Trumpa. No, Trump je voluntarist, baš kao i Musk djeluje po voljnom instinktu, pitanje je hoće li se danas, sutra slagati s vjerojatnim novim dopredsjednikom SAD-a J.D. Vanceom, politički kompleksnim, 39-godišnjim senatorom iz Ohioa koji sebe opisuje kao postliberalnog  desničara. U kampanji 2016. bio je glasni Trumpov oponent, javno ga nazivao idiotom, a privatno „američkim Hitlerom“. Za vrijeme njegova mandata promijenio je mišljenje i dogurao do potpredsjedničkog kandidata, što je možda manje važno. U ovom slučaju važno je što mnogi kažu da je ovaj odvjetnik s diplomom Yalea i bivši marinac koji se sam uzdignuo iz “hillbillie”, da ne kažemo “white trash” siromašne disfunkcionalne obitelji, jedan od ideologa novog republikanizma. Uz klasične republikanske pozicije prema imigrantima, rodnoj ideologiji, pobačaju, držanju oružja, ratu u Ukrajini…, njegov stav prema ekonomiji je kao da ga je prepisao iz predizbornog programa naše Radničke fronte. Između ostalog, podržava sindikalno organiziranje radnika i pravo na štrajk, povećanje minimalne plaće, carinjenje robe koja se proizvodi u inozemstvu, jače oporezivanje krupnog kapitala, sve ono od čega se Elonu Musku diže kosa na glavi. Tko zna, ako ovaj mladi republikanski lav u naredne četiri godine sprovede nešto od svoje ekonomskih doktrina u stvarnost, nije isključeno da će neke druge stvari Musku „preliti čašu“ pa će sjedišta svojih tvrtki opet vraćati iz republikanskog Teksasa u demokratsku Kaliforniju.

Objava Protestno “seljenje” tvrtki iz Kalifornije u Teksas je akt političko-poslovnog kameleonstva Elona Muska pojavila se prvi puta na Novi list.

pročitaj cijeli članak

Elon Musk (20)Tehnologija (595)