S protekle sjednice riječkog Gradskog vijeća obradovale su me dvije stvari: jednoglasno usvajanje Strategije zelene urbane obnove Grada Rijeke do 2030. godine te, unutar nje, plan buduće zelene Delte. Još kada bi se paralelno obratilo pažnju i na urbano devastiranu okolicu Delte te pronašli načini njene revitalizacije, gdje bi nam bio kraj…

Piše: Neven Šantić

Krenimo s Deltom. Ostavimo po strani sve ostale ideje ozelenjavanja grada, pogled na projekciju izgleda buduće zelene Delte je očaravajući. Od Šetališta Andrije Kačića Miošića preko današnjeg parkirališta do ušća Rječine, građani Rijeke i njihovi gosti trebali bi dobiti pravi park, pješački i zeleni prilaz moru u samom centru grada, jedinstven ne samo u Hrvatskoj već i u ostalim maritimnim odnosno primorskim zemljama.

Dug je put do tog cilja

Treba mijenjati prostorni i Generalni urbanistički plan, donijeti akcijski plan i, uza sve to, nadati se da se neće odjednom pojaviti neki takozvani viši interesi i projekt pretvoriti u prah i pepeo.

To što su gradski vijećnici, bez obzira na različite političke poglede, jednoglasno podržali strategiju i „zelenu Deltu” možda je ipak znak da će projekt na kraju i biti realiziran. Jer, ovo je doista jedinstvena prilika da Rijeka iskorači i da se nakon više od 150 godina jedan obalni prostor žrtvovan u zalog željeznice, pomorskog prometa te industrijskog i svakog drugog razvoja vrati građanima za, kako se to suvremeno kaže, poboljšanje kvalitete njihova života.

Vjerujući, dakle, da će se naposljetku to tako i dogoditi odnosno da ćemo najkasnije za šest godina u zelenom okolišu šetati kraj ušća Rječine i uz more, valjalo bi razmisliti i o revitalizaciji urbanog okoliša u neposrednoj blizini Delte. Preciznije, riječ je nepravilnom pravokutniku kojeg omeđuju Šetalište Andrije Kačića Miošića, Križanićeva i Strossmayerova ulica, te ulice Franje Brentinija i Slavka Cindrića, a unutar kojeg se još nalaze ulice Rade Šupića, Milana Smokvine Tvrdoga i Podhumskih žrtava (koja između Osnovne škole Centar i Građevinske tehničke škole praktički tvori neimenovani trg).

Centar nekadašnjeg Sušaka

Za Riječane koji se ne snalaze s imenima ulica evo opisa lokaliteta: to jer prostor od Konta do Streljačkog kluba Papirničar odnosno nekadašnje sušačke tržnice. Praktički, riječ je o centru nekadašnjeg Sušaka, koji ni nakon gotovo osamdeset godine od stvaranja jedinstvene Rijeke nije inkorporiran u cjelinu s Rijekom preko Rječine i Mrtvog kanala.

Kada su već propali planovi prije gotovo šezdesetak godina da se to učini velikim trgovačkim centrom i sportskom dvoranom, moguće je to ispraviti s parkom koji bi povezivao dvije strane grada u jednu urbanu cjelinu.

Međutim, da bi plan u potpunosti uspio, da bi postigao svrhu integracije kroz cirkulaciju ljudi, valja nekadašnji centar Sušaka oživjeti. Jer, možda nigdje u Rijeci na tako malom prostoru nema više zatvorenih (bivših) trgovina i poslovnih lokaliteta. Pogotovo nakon otvaranja velikih trgovinskih centara na istoku i zapadu grada te gradnje velikih specijaliziranih trgovina u Poslovnoj zoni Kukuljanovo, velika većina poslovnih prostora od Križanićeve do Cindrićeve završila je pod ključem. I to tako stoji već godinama.

Poslovna revitalizacije važnog dijela grada

Naravno, ne treba imati iluziju da je moguć povratak trgovina takozvane široke potrošnje u velikom stilu. Tržište ima svoje zakone koji se ne mogu samo tako ignorirati. Ali, bilo da su vlasnici tih prostora Grad Rijeka, država ili privatnici, gradske vlasti trebale bi ozbiljno razmisliti i o tome da svojim mjerama i potezima dugoročno poslovno revitaliziraju ovaj dio samog središta grada.

Dug je popis potencijalnih načina oživljavanja srca nekadašnjeg Sušaka. Za ilustraciju spomenut ću samo mogućnosti koje pružaju turizam i kultura vezana uz njega, pa u blizini Konta možemo zamisliti galerije, suvenirnice i ostale slične prostore kakvi već, primjerice, postoje u Užarskoj ulici u Starom Gradu.

Tu ću se zaustaviti. O tome bi, nadam se poslije javne rasprave u kojoj bi svoja mišljenja mogli izraziti svi stanovnici grada, prije svega trebali progovoriti u gradskoj upravi i s prijedlogom izaći pred vijećnike.

Kako god bilo, čekajući ozelenjenu Deltu nadam se da će se nešto napraviti i da zapostavljeni nekadašnji centar Sušaka ponovno procvjeta.

Građani Rijeke su nakon stoljetnog žrtvovanja industriji i razvoju to zaslužili.

The post Neven Šantić: Konačno se nazire ‘zelena Delta’ – ali treba ‘oživjeti’ i obližnji, nekadašnji centar Sušaka! appeared first on Riportal.