Uoči izbora najraširenija mantra vladajućih je bila da novaca ima. Proračun se zbog inflacije dobro punio, pa je Vlada u predizbornoj kampanji bila široke ruke. Novaca je odjednom bilo za rekordne povišice za javne i državne službenike, za usklađivanje mirovina s rastom plaća i inflacijom, kao i za inkluzivni dodatak te veći broj korisnika dječjeg doplatka, piše Lider.

Kako ističe Velimir Šonje u svojoj analizi na Arhivanalitika portalu, ‘poklič Novca ima!‘ osobito dolazi do izražaja u razdobljima povišene inflacije. Tada rast cijena i plaća nominalno bolje puni proračun. Novca tada uistinu ima više, mnogo više nego kad je inflacija niska”.

– Svako razdoblje u kojem inflacija ‘tjera‘ relativno više novca u smjeru državne blagajne možemo podijeliti na tri dijela. U prvome inflacija iznenadi sve; javni se prihodi povećaju brže od javnih rashoda, a fiskalni saldo se poboljša. U drugome više nema iznenađenja; svi shvaćaju da „Novca ima!“ i počinju zahtjevi te rashodi sustižu prihode. U trećem dijelu se proces okreće, inflacija se smiruje, javni prihodi više ne rastu tempom kao prije, no pretendenti na rast javnih rashoda žive u prošlosti. Misle da i dalje „Novca ima!“. Rashodi tada rastu brže od prihoda, te se fiskalni saldo pogorša. Ako treća faza traje predugo, i ako je jako izražena, može dovesti i do fiskalne krize – napisao je još u veljači ekonomist Šonje.

Inflacija povećava porezne prihode i stvara percepciju da se Hrvatskom dobro upravlja jer fiskalno stojimo odlično, pa se i stvara dojam da imamo dovoljno sredstava za rast javne potrošnje, što može narušiti kompletno upravljanje fiskalnom politikom, koja onda reagira na jedini razborit način – tražeći uštede. Plenkovićeva je vlada u 2024. ušla s proračunom teškim 32,6 milijardi eura kojega bi navodno trebalo skresati za 1,5 milijardu eura o čemu je prvi pisao Jutarnji list, a ministar financija Marko Primorac pokušao je jučer objasniti zašto je došlo do situacije koja zahtjeva ‘krpanje‘.

– Povećali smo plaće za javni i državni sektor, mirovine, socijalu, a povećali su se i troškovi za obnovu od potresa, bit će da smo dobro obnavljali – ponovio je nekoliko puta Primorac, uvjerljivo ili ne i pokušao umanjiti problem o rupi u proračunu.

Ako je vjerovati podacima o proračunskim prihodima i rashodima za prva tri mjeseca ove godine, koji se objavljuju na stranicama Ministarstva financija, rashodi proračuna rastu po puno većim stopama od prihoda, posebice rashodi za zaposlene. Ukupni proračunski prihodi porasli su za 12,9 posto u odnosu na prvi kvartal prošle godine, a rashodi za čak 21,6 posto. Trošak za zaposlene veći je za čak 37 posto, premda u te podatke nije uključeno povećanje plaća za javni i državni sektor koje je služneno krenulo s isplatama u travnju.

A ako pitate Primorca sve je to normalno i krpanje rupa i deficit, pa on tako jučer smiruje javnost ističući da će se Hrvatska zadržati na deficitu od 2,6 posto BDP-a, premda ne želi jasno i precizno otkriti koliko se novca mora preraspodijeliti da se ta granica ne bi probila.

– Ne radi se o smanjenju rashoda od 10 posto po ministarstvima – jedino je što je potvrdio i na upit kolegice jesmo li u banani samo je nasmijao i rekao “naravno da nismo”. No, budemo li rastrošni i dalje, situacija bi mogla izmaknuti kontroli. To znači da bi se pojedini rashodi mogli preispitivati, a u tom kontekstu valja podsjetiti da su se jedno već javne službe morale odreći povišice jer je krenula financijska kriza. To je i bilo vrijeme kad se zadnji put spominjalo navedeno tropsko voće, za vrijeme vladavine Ive Sanadera. Hrvatska tada nije bila spremna za ono što je slijedilo, danas je situacija ipak nešto drugačija. Pitanje je samo koliko.