Važnost korištenja i prelaska na obnovljive izvore energije u današnje doba sve izraženijih klimatskih promjena iznimno je bitna. Fosilna goriva veliki su zagađivači atmosfere, a sve veće emisije stakleničkih plinova koje nastaju njihovim izgaranjem doprinose tome da se Zemlja rekordno brzo zagrijava.

Kao što smo nedavno pisali u tekstu, nafta koja služi kao sirovina za dobivanje ostalih fosilnih goriva nije obnovljivi izvor energije i potrebni su milijuni godina da se formira. Stoga se današnje moderno društvo sve više nastoji okrenuti obnovljivim izvorima energije. Usprkos brojnim znanstvenim dokazima da su klimatske promjene stvarne i sve izraženije, teoretičari zavjera nastoje obezvrijediti korištenje obnovljivih izvora energije kao alternativu fosilnim gorivima.

Tako se na Facebook stranici Bijela VRANA pojavila dezinformacija da “vjetrenjača odnosno vjetroelektrana nikada neće proizvesti onoliko energije koliko je utrošeno u njenu izgradnju”, koja se engleskim govornim područjem krenula širiti još 2021. godine. U postu (arhivirano ovdje) se, uz fotografiju požara na vjetroelektrani,  navodi sljedeće:

Ideja da nacija može živjeti na suncu i povjetarcu gora je od zablude.
Vjetrenjača od dva megavata sastoji se od 260 tona čelika za koji je bilo potrebno 300 tona željezne rude i 170 tona koksnog ugljena, a sve je iskopano, transportirano i proizvedeno ugljikovodicima
Ljudi bi mogli pasti na ideju da možemo veselo trčati na suncu i povjetarcu, sami, ali s nekoliko trilijuna dolara vrijednim mitskim mega-baterijama, mogu pružiti rezervu samo nekoliko minuta, kada sunce zađe i vjetar prestane puhati .
Vjetrenjača bi se mogla okretati dok se ne raspadne i NIKADA neće proizvesti onoliko energije koliko je utrošeno u njezinu izgradnju.

Selektivno izvučeni podaci iz znanstvenog eseja

Post je objavljen 9. lipnja, a brojke i podaci u objavi zapravo su selektivno izabrani dijelovi iz kolekcije eseja objavljenih 2009. i to esej koji govori o klimatskim promjenama s naglaskom na Kanadu koji je pisao geoznanstvenik J. David Hughes. Iako su točni podaci o tonama čelika, željeznim rudama i količini koksnog ugljena, izostavljaju se ključne informacije koje u potpunosti mijenjaju kontekst.

Naime, u toj kolekciji eseja je Hughes, inače geoznanstvenik iz Geološkog instituta Kanade, pisao o ukupnom energetskom paketu za vjetroturbine, perspektivi koja uključuje koliko je energije potrebno za izradu turbine, a ne samo energiju koju je proizvela dok je turbina bila operativna.

“Pitanje je: koliko dugo vjetrenjača mora proizvoditi energiju prije nego što proizvede više energije nego što je bilo potrebno da se izgradi?” istaknuo je Hughes u svojoj analizi.

Hughes u eseju ističe da vjetrenjača može proizvesti onoliko energije koliko je utrošeno za njezinu proizvodnju u manje od tri godine, pod uvjetom da je na dobrom položaju.

Odlomak iz knjige u cijelosti (prevedeno s engleskog jezika) glasi: „Koncept neto energije mora se primijeniti i na obnovljive izvore energije, poput vjetrenjača i fotonapona. Vjetrenjača od dva megavata sadrži 260 tona čelika za koji je potrebno 170 tona koksnog ugljena i 300 tona željezne rude, a sve se vadi, transportira i proizvodi ugljikovodicima. Pitanje je: koliko dugo vjetrenjača mora proizvoditi energiju prije nego što proizvede više energije nego što je bilo potrebno da se izgradi? Na dobroj lokaciji vjetra, dan povrata energije mogao bi biti za tri godine ili manje; na lošoj lokaciji, povrat energije možda neće biti nikad. Odnosno, vjetrenjača bi se mogla okretati dok se ne raspadne i nikad ne bi proizvela onoliko energije koliko je uloženo u njezinu izgradnju.”

Hughes je za Reuters kazao da su njegovi komentari izvučeni iz konteksta i da se odlomak odnosi na kapacitet vjetroelektrane, što je “količina električne energije koju vjetrenjača zapravo proizvede u usporedbi s količinom koju bi proizvela da radi na 100% nazivne snage. Nema svaka lokacija odgovarajuće brzine vjetra za proizvodnju mnogo električne energije, bez obzira na to koliko vjetrenjača postavite”, rekao je koautor knjige.

PolitiFact, pak, u svojoj analizi upućuje na činjenicu da je knjiga izdana 2009. godine i da je tehnologija od tada značajno napredovala, jer su inženjeri razvili učinkovitije modele i stekli iskustvo u postavljanju vjetrenjača. Desetljećima istraživači procjenjuju sve korake koji su ključni za pretvaranje vjetra u električnu energiju. Studija za studijom otkrila je da kada se sve zbroji, pravilno postavljena turbina daje pozitivne rezultate.

Koliko je vremena potrebno da se vrati energija uložena u proizvodnju vjetroelektrane?

Studija danskih inženjera objavljena 2016. bavila se turbinama na kopnu i moru te u zaključku stoji: “Utvrđeno je da je vrijeme povrata energije manje od 1 godine za sve tehnologije.”

Studija inženjera sa Sveučilišta Teksas u Arlingtonu iz 2019. uzela je, pak, u obzir brzine vjetra iz radne vjetroelektrane u Teksasu s 200 turbina. Autori studije detaljno je ispitala energiju potrebnu za premještanje komponenti turbine s mjesta gdje su proizvedene u Španjolskoj do vjetroelektrane Lone Star blizu Abilenea u Teksasu. Također je mjerila energiju potrebnu da se sirovine dopreme do tvornica u Španjolskoj u kojima se odvijala proizvodnja. Vjetar na vjetroelektrani Lone Star varira i istraživači su koristili te podatke kako bi pronašli stvarnu prosječnu brzinu vjetra tijekom godine. Izračunali su da će turbina koja traje 20 godina puni povrat energije postići za manje od šest godina.

Zaključno, nije točno da vjetroelektrana nikada neće proizvesti onoliko energije koliko je utrošeno u njenu izgradnju. Podaci u objavi korisnice Facebooka su izvučeni iz konteksta, a inače su dio knjige koja se bavi klimatskim promjenama s naglaskom na Kanadu. Sve studije dosad provedene o životnom ciklusu vjetroturbina otkrivaju da proizvode više energije nego što je potrebno za njihovu proizvodnju. Većina analiza stručnjaka procjenjuje razdoblje povrata energije uložene u proizvodnju vjetroelektrane na godinu dana, a samo jedna studija iz 2019. ističe da će se puni povrat energije doseći za manje od šest godina.

The post Nije točno da vjetroelektrana proizvede manje energije nego što je potrošeno u njezinu proizvodnju appeared first on Faktograf.hr.