Krajnja desnica i populisti pogodili su kanale kojima će doći do glasača, pogotovo mladih te su pronašli svoj put do Europskog parlamenta u većoj mjeri nego na prošlim izborima.

Kako primjećuje Reuters, mladi glasači, koje se tradicionalno percipira kao lijeve, na prošlim su izborima 2019. godine pokrenuli val podrške strankama koje naglasak stavljaju na zaštitu okoliša te zaslužili nadimak “generacija Greta” po mladoj švedskoj klimatskoj aktivistkinji Greti Thunberg.

Međutim, čini se da su pandemija i rat u Ukrajini te posljedično rast životnih troškova i financijska nesigurnost otvorili i druge teme, potaknuli kod mladih brigu za sirovu egzistenciju, a time i podršku populističkim strankama što je dovelo do rasta mandata desnice u Europskom parlamentu. To je također pokazalo da za razliku od mainstream stranaka antiestablišmenski pokreti, generalno, aktivnije i bolje koriste društvene mreže.

Reuters citira 17-godišnjeg Nijemca iz Berlina koji je glasao za krajnje desni AfD: “Njemačka ne ide u dobrom pravcu i oni su bili jedina stranka s jasnom porukom o migracijama.”

Treba spomenuti i da mladi u Austriji, Belgiji i na Malti glasaju od napunjenih 16 godina, kao i u Njemačkoj od ove godine, a u Grčkoj s napunjenih 17 godina. AfD je na europskim izborima u Njemačkoj osvojio visokih 15,90% glasova čime se smjestio na drugo mjesto, odmah iza CDU-a (Europske pučke stranke), a iznad SDP-a, Zelenih itd.

Hrvatski mladi još nisu premoćno za krajnju desnicu

U Hrvatskoj je situacija i dalje ipak nešto drugačija. Rezultati europskih izbora u Hrvatskoj pokazuju da su kod nas jasnije poruke ipak poslale mainstream, velike stranke, populisti i desnica nisu ostvarili ni blizu dobar rezultat kao na prošlim izborima, a kao najveće iznenađenje pokazala se mlada predstavnica generacije Z Nina Skočak.

HDZ je ukupno dobio najviše glasova, slijedi koalicija SDP-DO i SIP-Centar-HSS-GLAS, a onda tek dolazi desni Domovinski pokret s jednim osvojenim mandatom te na koncu Možemo, također s jednim mandatom.

Prema istraživanju koje je agencija IPSOS provela za Dnevnik Nove TV u izbornoj noći, mladi u dobnoj skupini od 18 do 29, na ovim su izborima najviše glasali za HDZ, njih gotovo četvrtina. Na drugom mjestu je Nina Skočak koju je biralo 22 posto mladih. Treći je SDP sa 14 posto podrške mladih, a tek na četvrtom mjestu Možemo sa 9,5. Za Most je bilo 6 posto mladih, za Domovinski pokret 5,5.

Prema rezultatima možemo zaključiti da su osim stranačke mašinerije kakvu imaju HDZ i SDP, mlade u Hrvatskoj uspjele donekle pokrenuti društvene mreže na koje se tiktokerica Nina Skočak itekako oslonila. Ipak, što se tiče izlaznosti, istraživanje IPSOS-a pokazalo je da skupina mladih u najmanjem broju izašla na europske izbore.

Nina Skočak se može pohvaliti još jednim uspjehom – privukla je pozornost apstinenata – gotovo trećina njezinih birača nije bila na parlamentarnim izborima, a jasno se vidi i da je ušla u biračko tijelo Možemo; nešto manje u SDP-ovo – 22 posto njezinih birača glasalo je nedavno na izborima za jedne, odnosno 15-ak posto za druge, prema IPSOS-u.

Premda 30.127 glasova, odnosno 4,06% nezavisnoj Gen Z listi mladih nije bio dovoljan za ulazak u EP, predvodnica liste Nina Skočak osvojila je visokih 22.283 glasova, više nego primjerice Božo Petrov, koji je na Mostovoj listi dobio najviše glasova (10.231), iskusni europarlamentarac Valter Flego (18.876 glasova) ili također sad već bivši EU zastupnik Mislav Kolakušić (18.472 glasova). Potpuni potop u odnosu na Skočak doživio je i dosadašnji EU zastupnik Ivan Vilibor Sinčić koji je ovaj put osvojio samo 509 glasova. Ni nekadašnji hrvatski, odnosno europski krajnje desni zastupnici Karolina Vidović Krišto i Ladislav Ilčić nisu dosegli uspjeh Nine Skočak te su na ovim izborima dobili 8.470, odnosno 6.417 glasova.

Nedavna anketa u Njemačkoj pokazala je da među mladima raste zabrinutost zbog inflacije, skupog stanovanja i podjela u društvu, a pada zabrinutost zbog klimatskih promjena. Pandemija i rat u Ukrajini u mladima je izazvao strah za golu egzistenciju. Reuters piše da je vjerojatno zato pala podrška Zelenima, no upravo su to neke od tema koje je problematizirala Nina Skočak u svojim objavama, ponajviše na TikToku i YouTubeu. Skočak se obraćala generaciji Z koja je i odrasla u digitalnom svijetu i fokusirala se uglavnom na neideološke teme poput borbe protiv po žene diskriminirajućeg “ružičastog poreza” koji podrazumijeva da se ženama prodaju skuplji, a istovrsni proizvodi, priuštivog stanovanja, brzu modu kao trećeg najvećeg zagađivača na svijetu… Treba spomenuti i da je Skočak na svom profilu na TikToku podučavala mlade kako uopće funkcioniraju različiti parlamenti te o razlikama lijevih i desnih politika.

Što se sve moglo naći na TikToku?

Premda je ove izbore generalno obilježio veći uspjeh desnica, ono u čemu nisu uspjeli, barem ne u Hrvatskoj, jest pretvoriti lajkove na društvenim mrežama u glasove. To se najbolje vidi u brojkama. Nina Skočak na TikToku, Facebooku, Instagramu i YouTubeu ima 30-ak tisuća pratitelja manje od Mislava Kolakušića, no njezin izborni rezultat je bolji – dobila je preko 3.000 glasova više.

Osim toga, i njihov pristup glasačima preko društvenih mreža bio je različit. Kako je primijetio GONG, uoči parlamentarnih i europskih izbora ove godine u Hrvatskoj je na TikToku posebno bila očita polariziranost kandidata.

S jedne strane su mainstream stranke, koje su uglavnom propagirale svoje politike, pozivale kandidate da izađu na izbore i ukazivale na važnost europskih izbora i zajednice, a to su HDZ, SDP, Možemo, IDS i Gen Z.

Na drugoj su strani antiglobalističke stranke i pokreti koji su se u retorici puno više koristili oštrim pojmovima, populističkim i ideološkim temama (migracije, rodna ideologija, teorije zavjere), a to su Most, Domovinski pokret, Pravo i pravda, Odlučnost i pravednost i Ivan Pernar.

Brzim pregledom najistaknutijih profila zaključili smo da se primjerice Marin Miletić iz Mosta, inače vrlo aktivan na TikToku gdje ima 17.600 pratitelja, bavio uglavnom temama koje govore protiv rodne ideologije, Svjetske zdravstvene zajednice i vojnog roka, a pritom je Europsku uniju redovito nazivao “Kulom Mordora”.

Mislav Kolakušić (Pravo i pravda) istaknuo se objavama koje uglavnom ciljaju protiv EU-a za koju tvrdi da će “uništiti male poljoprivrednike nauštrb megakompanija kojima je cilj kontrola čovječanstva”, zatim protiv zelenih politika koje zove “lažima i propagandom”, protiv eura…

Ivan Pernar je na TikToku aktivno govorio protiv cijepljenja, financiranja LGBT organizacija, slanja oružja u Ukrajinu, a za smanjenje broja migranata (pri čemu su i on i Kolakušić gurali toriju zavjere o zamjeni stanovništva) te za dozvolu izvikivanja pozdrava Za dom spremni.

No, čini se da teme oko kojih se korisnici društvenih mreža često i lako posvađaju, ovaj put nisu bile dovoljne za mobilizaciju glasača. Izbore za Europski parlament u Hrvatskoj obilježila je niska izlaznost od samo 21,35 posto, najniža u EU-u. Izlaznost ispod 30 posto glasača imala je još samo Litva.

Kako su platforme odgovorile?

Analiza kampanja otkrila je snažnu prisutnost anti-EU, anti-globalističkih i zavjereničkih političkih narativa, ali i veći broj političkih aktera koji takve narative dijele, napominje GONG. U odnosu na 2019. godinu njihov broj je značajno porastao, a razlozi se mogu tražiti u Covid-19 pandemiji, ratu u Ukrajini te porastu radikalne desnice u Europi.

Neprofitna španjolska organizacija koja se bori protiv dezinformacija Maldita istražila je i analizirala kako su velike digitalne platforme (Facebook, Instagram, TikTok, X i YouTube) odgovorile na teorije zavjere i lažne vijesti uoči europskih izbora. Rezultati su pokazali da za oko 45 posto sadržaja označenog kao dezinformacija, nije poduzeto ništa. Međutim, različite platforme primjenjuju različite metode borbe s neistinitim sadržajem.

TikTok je poduzeo vidljive korake prema manje od pola, točnije prema 40 posto sadržaja koji se temeljio na dezinformacijama, dok je primjerice Instagram reagirao na 70 posto takvog sadržaja, a Facebook na 88 posto. I dok Facebook u najvećem broju slučajeva (77 posto) takve sadržaje obilježava kao netočne, ali ih zadržava online i dodaje im kontekst, TikTok je u najvećem broju slučajeva uklonio sadržaj (32 posto).

Ako se gleda samo TikTok, oslanjali su se na uklanjanje sadržaja (32%) ili na dodavanje poveznice na relevantne informacije o EU izborima (8%), no u 60% slučajeva nije poduzeta nikakva akcija. Najviše su reagirali na sadržaj vezan uz pandemiju covid-19, izborni integritet, gotovo uopće nisu reagirali na dezinformacijski sadržaj koji se tiče migracija, a vrlo slabo na upitne činjenice objavljene o klimi i rodnom identitetu.

Svakako treba spomenuti da su najviše dijeljeni sadržaji na X-u, a potom na TikToku gdje neki videi dosegnu preko 1,5 milijuna pregleda.

Lako je biti general poslije bitke, no političari će se svakako morati potruditi i za iduće izbore mobilizirati veći broj birača te se  početi više obraćati mladima i ozbiljnije poslušati što ih muči.

The post Kako su se političari snašli na digitalnim platformama u kampanji za europske izbore appeared first on Faktograf.hr.

pročitaj cijeli članak