“Imali smo nezgodan početak izborne kampanje, a onda smo stvarno uhvatili završni zamah. Nakon svih proročanstava o propasti, nakon prepreka u posljednjih nekoliko tjedana, mi smo druga najjača sila. I kažem vam, večeras nas put jedino vodi prema gore”, komentirala je europarlamentarne izbore supredsjednica krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) Alice Weidel.

AfD je uspjela na europskim izborima 9. lipnja 2024. godine ostvariti najbolji nacionalni rezultat u povijesti stranke (15.9 posto glasova i 15 eurozastupničkih mjesta), nadmašivši i Socijaldemokratsku partiju Njemačke (SPD) kancelara Olafa Scholza (13.9 posto glasova, 14 mandata). Najveći broj mandata (29) i glasova (30 posto) dobili su opozicijski demokršćani CDU/CSU.

Rezultati ovih izbora mijenjaju političko raspoloženje i na nacionalnoj razini i počinje se sumnjati u opstanak vladajuće koalicije do kraja mandata. Markus Söder, čelnik CSU-a, prizivao je francuski scenarij (raspuštanje parlamenta zbog loših izbornih rezultata vladajuće stranke predsjednika Emmanuela Macrona) i pozvao je u ponedjeljak njemačku vladu da raspiše prijevremene izbore nakon što su koalicijske stranke ostvarile loše rezultate na EU izborima.

“Ova vlada je, praktički, gotova. I sada mora biti kao u Francuskoj: bili su zahtjevi za nove izbore, tu su Macronovi novi izbori”, rekao je Söder. Slično je utvrdila i Weidel iz AfD-a.

“Scholzu sada preostaje samo jedan zadatak: raskrčiti put za nove izbore umjesto da još jednu godinu vlada protiv velike većine stanovništva!”, objavila je u ponedjeljak na društvenim mrežama.

Trenutna federalna vlada Njemačke koalicija je između SPD-a, neoliberalnih Slobodnih demokrata (FDP) i Zelenih, tzv. semafor koalicija. Jedan od najvećih testova stabilnosti te vlade bilo je iscrpljujuće donošenje proračuna za 2024. godinu usred čega joj je opala i popularnost. A kako ni koalicijski partneri nisu dobro kotirali na EU izborima (FDP 5.2, Zeleni 11.9 posto glasova) dovodi se u pitanje legitimitet vlade koja ima tako nisku podršku.

To je svakako vjetar u leđa za CDU/CSU, ali i ostatak opozicije, posebice AfD koji već neko vrijeme privlači birače razočarane politikama etabliranih stranaka CDU-a te SPD-a.

Skandalima unatoč, AfD ne slabi

Weidel tvrdi da je stranka dobro prošla na EU izborima jer su birači “postali anti-Europljani”.

“Ljude ljuti tolika birokracija iz Bruxellesa”, dodala je, uzimajući za primjer plan da se definitivno zabrane automobili koji ispuštaju CO2.

Kad smo u svibnju analizirali predizbornu političku situaciju u Njemačkoj, naši su nam sugovornici rekli da su klimatske promjene i vladina energetska politika jedna od tema na kojoj ekstremni desničari iz AfD-a skupljaju političke poene. Pri tome je snažan fokus na to kako će se klimatske politike odraziti na živote običnih ljudi te igranje sa strahom da će tranzicija na ekološki održiv model produbiti društvene nejednakosti te drastično promijeniti ljudsku svakodnevicu.

Treba dodati i druge kompleksne teme poput migracija, ratova i vojne pomoći ratom zaraćenim zemljama, kao i svjetonazorska pitanja, na koja AfD odgovara s veoma jednostavnim odgovorima. Zbog toga se od sredine do kraja prošle godine držala na 20 posto podrške. U međuvremenu, taj se postotak smanjio, ali bez neugodnih posljedica. Na ovim su izborima dobili 5 posto više glasova nego na onima 2019. godine.

“Nezgodan početak” kampanje o kojemu govori Weidel niz je skandala koji su se zaredali u posljednjih pola godine. U siječnju je zemlju zahvatio val masovnih prosvjeda protiv krajnje desnice, potaknut novinarskom istragom portala Correctiv o kontroverznom sastanku desnih ekstremista u Potsdamu na kojemu su sudjelovali istaknuti članovi AfD-a kako bi razgovarali o deportaciji milijuna imigranata, uključujući i one s njemačkim državljanstvom.

Bile su tu i optužbe za špijunažu za Kinu jednog od pomoćnika glavnog kandidata Maximiliana Kraha, kao i sumnje u suradnju, odnosno trgovanje utjecajem, zastupnika Petra Bystronsa s proruskim dezinformacijskim portalom. Krah je naštetio i stranci kada je talijanskim novinama dao izjavu u kojoj je relativizirao zločine nacističkih SS trupa. Francuski desničarski populisti (NR) zbog toga su prekinuli europsku suradnju s AfD-om.

Najbolji nacionalni rezultat u povijesti stranke na europskim izborima dobra je pozadina toj stranci za daljnji rast u smislu podrške, vidljivosti i financija. Tri istočne države Brandenburg, Saska i Tiringija na jesen će održati izbore za pokrajinske parlamente i očekuje se da će AfD imati dobre rezultate. Iduće su godine i izbori na federalnoj razini pa nije isključeno da ovi outsideri završe u saveznoj vladi.

Jačanje ekstremne desnice širom Europe

Njemačka, najmnogoljudnija zemlja u EU, birala je 96 od 720 zastupnika Europskog parlamenta. U tom će tijelu dominirati pučani (EPP) sa 185 mandata, a druge dvije najsnažnije grupacije – koje za razliku od pučana imaju manji broj mandata u odnosu na prošli sastav – su socijaldemokrati (S&D) sa 137 mandata i liberali (Renew Europe) sa 79.

U parlamentu su oslabili i glasovi Ljevice (36 mandata) te Zelenih (52), dok je krajnja desnica ojačala. Konzervativci i reformisti (ECR) ojačali su i imaju 73 mjesta, kao i grupacija Identitet i demokracija koja ima 58 mandata. Tu je još i velika skupina neovisnih zastupnika (100 mandata) kojima “pripadaju” i desničari iz AfD te mađarski Fidesz.

Ostaje vidjeti hoće li i dosadašnja jezgra parlamenta (EPP, S&D te Renew) uspjeti održati status quo i spriječiti radikalnoj desnici da kroji europske politike. Ipak, prisutan je strah da će se politički spektar pomaknuti udesno i narušiti neke ciljeve koje si je EU zadala proteklih godina (klimatska neutralnost ili zajednička politika prema migracijama i azilu).

Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije u zadnjih pet godina, najavila da će njen EPP kao relativni pobjednik izbora o većini u parlamentu razgovarati sa svojim dosadašnjim partnerima. “Centar se drži”, izjavila je te dodala kako je također “istina da su ekstremi na ljevici i desnici dobili podršku i zato rezultat dolazi s velikom odgovornošću za stranke centra”.

Možda će joj taj centar omogućiti produžetak mandata jer joj za to treba minimalno 361 ruka novoizabranih europarlamentaraca, no to ne znači nužno da će u parlamentu za svako glasanje postojati stabilan i postojan broj ruku. S obzirom na različitost pozicija i unutar iste grupacije, nije isključeno razilaženje ili okrupnjavanje pri svakom novom glasovanju.

The post Alternativa za Njemačku druga je po jačini stranka u toj zemlji appeared first on Faktograf.hr.