Iako će reći da ih »intervencije« države u pogledu izdavanja narodnih obveznica i trezoraca s nešto većim kamatnim stopama ne diraju previše, jer sami grcaju u likvidnosti, bankari ipak reagiraju na poteze države, pa su tako dvije velike banke, Erste i Addiko, otprilike u vrijeme kad je izdan ovaj zadnji trezorski zapis uz atraktivniju kamatnu stopu, prigodno podigle kamate na štednju. Najnoviji, dakle, trezorski zapis treći je u nizu (plus što je država izdala narodnu obveznicu) te je također izazvao veliki interes, s obzirom na to da je nosio kamatu od 3,65, odnosno 3,75 posto.

Erste i Addiko

Istina je da oročena štednja u bankama raste, međutim jedan značajan dio sredstava koje su građani držali na transakcijskim računima, tekućim i žiro, odlijeva se konstantno iz bankarskog sustava prema državnom dugu. To i jest jedan od ciljeva Ministarstva financija, da se dakle izvrši tržišni pritisak na banke da podignu stope na depozite s obzirom na to da ih cijelo vrijeme podižu na kredite, te tako izvrsno zarađuju. Same dobivaju značajnu kamatu ako drže novčane viškove na računu kod HNB-a, i ta kamata već neko vrijeme iznosi 4 posto. No, od 12. lipnja, s obzirom na to da je ECB snizio konačno ključne stope, iznosit će 3,75 posto. Dakle, nešto niže, ali i dalje visoko, te za banke i dalje vrlo profitabilno, odnosno još uvijek iznad onoga što nude svojim štedišama. No, lani je, prije državnih izdanja, situacija bila i puno gora jer su bankari u jeku rasta inflacije bezobrazno držali kamate na štednju na pozitivnoj nuli. Već sama najava državnih vrijednosnih papira koje će moći upisati i građani izazvala je tada reakciju pa su kamate sramežljivo krenule uzlazno, prema 1, samo ponegdje 2 posto. Budući da se država nastavila zaduživati kod građana, pritisak na odljev depozita se nastavio. Uoči početka upisa za građane, krajem svibnja, Erste je izbacila novu ponudu za standardnu štednju u eurima, s kamatnom stopom od 3,20 posto. Kažu da je riječ o posebnoj ponudi za oročenja u trajanju od 3 do 12 mjeseci, a odnosi se na novougovorenu, kao i postojeću štednju s automatskim prolongatom do kraja lipnja. Potom se, prije nekoliko dana oglasila i Addiko banka koja je također ponudila veću kamatu na sva nova sredstva u eurima koja do konca svibnja ove godine nisu bila položena na neki od računa u ovoj banci. Kamata iznosi 3,6 posto za ročnosti od tri mjeseca do godinu dana. Sada su to očito ipak nešto veće kamate od većine onih koje se u bankama kreću od 1 do oko 2,5 posto.

Pritisak očekivanja

Najavljena su i nova izdanja, i sada bi kreator javnog duga, Ministarstvo financija, ipak trebalo pripaziti da ne krene u »mrtvu trku« s bankama gdje će na gubitku opet biti građani, ne kao štediše (a k tome ni ne štede, niti ulažu svi), već kao porezni obveznici koji moraju vraćati taj dug – uvećan za tu istu, sve višu kamatu. Prinosi pak na međunarodnom tržištu će padati, sukladno odlukama ECB-a, pa bi trebalo gledati da dug bude jeftiniji, ne skuplji. S obzirom na to dakle da je ECB krenuo s ključnim kamatama naniže, banke će se naći pod pritiskom očekivanja da snižavaju kamate na kredite, ali i dalje očekivanjima oko rasta ili barem održavanja kamata na depozite, uz također, kao što smo naveli, nešto niži prinos kod HNB-a, što će im tek malo stanjiti enormnu dobit koju ostvaruju. Osim toga, već su, kako bi »kompenzirale« očekivanja od kamata, krenule u povećanje naknada, i to na bazne proizvode i sigurne »zlatne koke« poput tekućih računa.

Objava Bankari reagirali na trezorce i narodne obveznice, trgnule su se kako bi zadržale depozite pojavila se prvi puta na Novi list.