Svi političari nezadovoljni ustrojstvom BiH, a Komšiću je kampanja za Hrvate čisto gubljenje vremena

novilist - prije 2 mjeseca - link

Miloradu Dodiku su četiri godine u Predsjedništvu BiH bile sasvim dostatne. Mogao se na izborima koji se održavaju 2. listopada natjecati za još jedan mandat, ali njega isključivo zanima Republika Srpska, pa se ponovno kandidirao za predsjednika tog entiteta. Odlazak u Sarajevo predstavljao mu je samo nužan predah jer predsjednik RS nije smio biti treći put uzastopno. Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata je za srpskog člana Predsjedništva BiH kandidirao aktualnu predsjednicu RS Željanu Cvijanović, a prognoze su da će ona pobijediti konkurenciju i preseliti na novu dužnost.

To je otprilike sve što je potrebno znati o srpskoj politici u BiH uoči skorašnjih izbora, ona je vrlo jednostavna i predvidiva. Doduše, kada je Dodik u četvrtak boravio među Srbima na Baniji, jer njega se u Hrvatskoj, za razliku od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, smatra političkim saveznikom i bez problema mu se dopušta ulazak u zemlju, jedan od njegovih domaćina nije baš bio upućen. “Meni je Bosna zakon. Bosanci, ono, prva liga”, rekao je čovjek predsjedniku Predsjedništva BiH.

“Nema Bosanaca. Kad mi nećemo Bosnu, šta ti hoćeš? Kakva Bosna? Bosna je za nas problem veliki. Nemamo ništa od toga, samo imamo problem”, poučio je Dodik hrvatskog Srbina da njegova titula ne znači da on ima bilo kakve simpatije prema državi čiji je najviši dužnosnik. Uglavnom, Dodik ne želi živjeti u BiH i rado bi iz nje izdvojio Republiku Srpsku kada mu to međunarodna zajednica ne bi branila.

Politički fenomen

Ali, s Bosnom i Hercegovinom, njezinim ustrojstvom, izrazito su nezadovoljni i političari u neizvjesnijem natjecanju za mjesta bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva. S tim da među Bošnjacima vlada konsenzus, Bakir Izetbegović, Denis Bećirović i Mirsad Hadžikadić slažu se da BiH treba pretvoriti u građansku državu, a s ovom se koncepcijom slaže i Željko Komšić, favorit u izbornoj utrci za hrvatskog predstavnika u Predsjedništvu, dok se njegova protivnica Borjana Krišto zalaže za promjenu izbornog zakonodavstva koja bi onemogućila Bošnjake da biraju tko će politički zastupati Hrvate. Apsurdno je da se o građanskoj koncepciji države toliko intenzivno razmišlja u zemlji koju na okupu drže jedino dogovor triju konstitutivnih naroda i međunarodni pritisak. Groteskno je čak da je snažan zagovornik te ideje i SDA, nacionalna stranka Bošnjaka, ali oni su uvjereni da se samo tako može konstituirati funkcionalna država i odbijaju tvrdnje im je pravi cilj majorizirati u Federaciji malobrojnije Hrvate. Uostalom, najžešći promicatelj građanske Bosne Komšić služi im kao argument da ta ideja ne može za Hrvate biti štetna. Jer, zar bi jedan Hrvat bio za nešto u čemu se krije nekakva velika opasnost za narod kojem pripada.

Međutim, taj je Komšić jako neobična pojava, istinski politički fenomen. On je u Predsjedništvu BiH zahvaljujući činjenici da se izjašnjava kao Hrvat, ali rijetki su sunarodnjaci koji mu daju svoj glas. U Hrvatskoj, ali ni drugdje u Europi, ne postoji političar čiji bi se status moglo usporediti s onim u kojem je Komšić. Da bi Komšić popunio poziciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH, u bošnjačkom biračkom korpusu mora za to postojati dovoljan fond glasova. Kada bi ovisio o Hrvatima, njegov izborni rezultat ne bi prelazio nekoliko postotaka glasova. Zato Komšić, lider Demokratskog fronta, niti ne pokušava voditi predizbornu kampanju u mjestima u kojima su većina Hrvati, svjestan je da bi to za njega bilo čisto gubljenje vremena. “Komšić je očigledno odlučio da mu je lakše otići u Bužim po glasove”, izjavio je nedavno Zlatko Lagumdžija, nekadašnji bliski Komšićev suradnik u SDP BiH. Početkom kolovoza je, naime, Komšić bio na jednom skupu u Bužimu, na području Cazinske krajine gdje Hrvata gotovo i nema, a našao se tamo i Izetbegović. Lagumdžijin je zaključak da je Komšić puki privjesak SDA, a to mišljenje u BiH dijele i mnogi drugi. Naravno, Komšić ustrajno odbacuje takve primjedbe, objašnjava da je njemu samo građanska Bosna na srcu. Neki dan je tako pokrenuo peticiju “Milijun ljudi za građansku BiH”, kako bi pokazao da je “većina građana za transformaciju dejtonskog uređenja zemlje s dva entiteta i tri konstitutivna naroda”. Priznaje Komšić da građanska ideja trenutačno zvuči utopistički, ali “svaki put počinje prvim korakom”. No, čelnici i pojedinih bošnjačkih stranaka koje su za građansku BiH, ismijavaju Komšića da obećava da je moguće da se “odjednom probudimo u građanskom uređenju”. Prozaični su za to razlozi, Komšićev Demokratski front im je konkurent u borbi za naklonost Bošnjaka, s obzirom da su 2. listopada i parlamentarni izbori.

Jedan na jedan

Kako Komšić obilazi u kampanji krajeve nastanjene Bošnjacima, nema šanse da Borjana Krišto, bivša predsjednica Federacije BiH, nabasa na njega u Tomislavgradu ili Posušju. Na tim prostorima njezina dominacija nije ugrožena. Ali, vjerojatno će joj to biti premalo. Zasad se ona hrabri da je 2010. izgubila od Komšića u uvjetima kada su Hrvati iznjedrili još pet kandidata za Predsjedništvo BiH, koji su zajedno dobili skoro 110 tisuća glasova. No, Komšić je tada imao 230 tisuća glasova viška u odnosu na Borjanu Krišto. Stoga je upitno može li ona to dostići u izravnom srazu s Komšićem – jedan na jedan. Hrvati joj ne mogu osigurati glasove koji su joj nedostajali prije 12 godina, Borjani Krišto objektivno mogu pomoći samo Bošnjaci. Ako na Izetbegovića, Bećirovića i Hadžikadića potroše toliko glasova da im ih ne ostane dovoljno da donesu pobjedu Komšiću. Znači Borjana Krišto zainteresirana je za što napetiju bitku za bošnjačko mjesto u Predsjedništvu BiH, koja bi Bošnjake maksimalno usmjerila prema tom segmentu izbora. Međutim, kandidat SDA nije ni ranije pobjeđivao nekom velikom razlikom.

Bakir Izetbegović je 2014. za četiri postotna poena bio jači od Fahrudina Radončića, a na prošlim izborima je Šefik Džaferović osvojio mandat rezultatom koji je za tri postotna poena bio bolji nego onaj Denisa Bećirovića. Ne daju te brojke Borjani Krišto naročitu nadu da će Bošnjaci 2. listopada zaboraviti Komšića i svoje glasove raspodijeliti na Izetbegovića, Bećirovića i Hadžikadića. U prošlosti je Komšić uvijek znao pokupiti potrebnu mu kvotu bošnjačkih glasova. Čini se da im svojom retorikom protiv Zagreba i HDZ-a BiH djeluje uvjerljivije nego političari koji jesu Bošnjaci. Makar, nije ni Izetbegović mačji kašalj. “Imate puno posla u Hrvatskoj, buja vam fašizam među omladinom. Prvo ostruži fašizam, pa tek onda koristi sapun i parfem”, poručio je šef SDA u utorak predsjedniku Zoranu Milanoviću.

Komšić spokojno čeka dan izbora. “Moje je iskustvo da to što vodstvo stranke stane iza nekog kandidata ne znači da će ih članovi te stranke poslušati”, odgovorio je u jednom intervjuu na pitanje plaši li se da će zbog okršaja Izetbegovića, Bećirovića i Hadžikadića izgubiti presudne glasove. Njega vjerojatno može zaustaviti samo ustavna odredba koja ga prisiljava na uzimanje četverogodišnje stanke nakon dva odrađena mandata u Predsjedništvu BiH.

Objava Svi političari nezadovoljni ustrojstvom BiH, a Komšiću je kampanja za Hrvate čisto gubljenje vremena pojavila se prvi puta na Novi list.

pročitaj cijeli članak

bakir izetbegović (11)BiH (233)Milorad Dodik (23)Svijet (1449)željko komšić (18)