Piletić netočno o izbacivanju iz zakonskih prijedloga stavki koje tamo, navodno, nisu ni bile

faktograf - prije 2 mjeseca - link

„Kako je i u javnosti i među našim socijalnim partnerima izazvalo najveće polemike nešto što nikad nismo u zakon ni stavili, a što se prozvalo prizivom savjesti, te tri stavke smo izbacili iz konačnog prijedloga nacrta izmjene i dopune Zakona o radu“, izjavio je Marin Piletić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike nakon sjednice Vlade (1, 2).

Vlada je s ovotjedne sjednice u saborsko drugo čitanje uputila nacrt konačnog prijedloga izmjena i dopuna Zakona o radu (Vlada, točka 3.). Kao što smo ranije pisali, Vlada je za drugo čitanje u prijedlog zakonskih izmjena i dopuna unijela manje izmjene. Jedna od njih je i dodatno objašnjenje mogućnosti dane radnicima u trgovini da odbiju rad nedjeljom.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Točno je da Ministarstvo rada, nastojeći regulirati pitanje rada nedjeljom, odnosno mogućnost da radnik takav rad odbije, u tekstu izmjena i dopuna Zakona o radu (ZOR) ne koristi pojam „priziv savjesti“. Taj je pojam u javni govor unesen nakon sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća na kojem se, među ostalim, raspravljalo i o izmjenama ZOR-a, kao i planiranom zakonskom ograničavanju rada nedjeljom. Na „takozvani priziv savjesti“ koji se uvodi u ZOR ukazali su predstavnici poslodavaca te se taj pojam počeo koristiti u javnosti (1, 2, 3).

Tri stavka bila su u prijedlogu zakona do ove sjednice Vlade

Predloženu mogućnost odbijanja rada nedjeljom kroz izmjene ZOR-a predlagalo se regulirati kroz nadopunu članka 60.a koji govori o rasporedu radnog vremena. Tri stavka tog članka, do ovotjedne sjednice Vlade, regulirala su pitanje odbijanja nedjeljnog rada.

Do ovotjedne sjednice Vlade, članak 60.a sadržavao je 10 stavaka, a pitanje mogućnosti odbijanja rada nedjeljom reguliralo se stavcima 8, 9 i 10.

Stavak osam tog prijedloga navodi kako poslodavac pri odlučivanju o rasporedu radnog vremena radnika koji bi uključivao rad nedjeljom, „mora voditi računa o pravu radnika na tjedni odmor, a radnik ima pravo, u slučaju rasporeda rada nedjeljom, odbiti rad i zbog toga ne smije trpjeti štetne posljedice“.

U stavku devet se navodila iznimka prema kojoj „pravo odbijanja rada nedjeljom ne ostvaruje radnik u slučaju prijeke potrebe za njegovim radom i radnik koji je zaposlen kod poslodavca kod kojeg se zbog organizacije rada u skladu s prirodom posla rad nedjeljom ne može isključiti“.

Zadnjim stavkom navodilo se da poslodavac „kod kojeg se zbog organizacije rada u skladu s prirodom posla rad nedjeljom ne može isključiti, mora voditi računa da osigura radniku najmanje jedan tjedni odmor nedjeljom u razdoblju od četiri uzastopna tjedna.“

To su tri „nepostojeća“ stavka koja su iz konačnog prijedloga izmjena i dopuna ZOR-a izbačena.

Nije, stoga, točna tvrdnja ministra Piletića da odredbe o mogućnosti odbijanja rada nedjeljom nisu ni bile u zakonskom prijedlogu. Uostalom, ako nečeg u zakonskom prijedlogu nije bilo, nije jasno kako je to Vlada iz prijedloga mogla izbaciti, kao što je to nespretno ustvrdio Piletić.

Djelomično pravo na isključenje

Prema konačnom prijedlogu kojeg je Vlada uputila u Sabor članak 60.a sadrži osam stavaka. Iz njega je izbačena ranije predložena mogućnost da radnik odbije raditi nedjeljom, ali je uvedeno djelomično „pravo na isključenje“.

Tako se navodi: „Tijekom korištenja prava na odmore i dopuste propisane odredbama ovoga Zakona, radnik i poslodavac moraju voditi računa o ravnoteži između privatnog i poslovnog života i načelu nedostupnosti u profesionalnoj komunikaciji, osim ako se radi o prijekoj potrebi, odnosno kada se zbog prirode posla komunikacija s radnikom ne može isključiti ili kada je kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu ugovoreno drukčije“.

Post Piletić netočno o izbacivanju iz zakonskih prijedloga stavki koje tamo, navodno, nisu ni bile je prvi puta viđen na Faktograf.hr.

pročitaj cijeli članak

Izdvojeno (81)Marin Piletić (9)rad nedjeljom (10)