Ne, cijepljeni nisu 60 puta veća opasnost od necijepljenih

faktograf - prije 6 dana - link

Autor na portalu Logično Mislav P. poručio je ovih dana: “Prekinite ubijanje ljudi – Cijepljeni s potvrdom su 60 puta opasniji od necijepljenih“. Usprkos postavljanju “logičnog” matematičkog zadatka dobio je potpuno arbitrarnu brojku, kombinirajući djelomično ispravne i potpuno krive premise.

Njegova teza, koja glasi da su cijepljeni veća opasnost kod širenja virusa nego necijepljeni, osobito ne vrijedi za opću populaciju, ali ni za rijetke slučajeve gdje je često testiranje (a koje je važan dio “jednadžbe” kojom je portal Logično došao do zaključka da su cijepljeni 60 puta opasniji od necijepljenih) doista implementirano u Hrvatskoj.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Matematika

Mislav P., kako kaže, “matematikom iz osnovne jednostavno zaključuje”:

  • Zdravstvena propusnica vrijedi 365 dana (Hrvatska), dok test samo 2 do 3 dana.

  • Cijepljena osoba u sebi ima “50 jedinica virusa”, a necijepljena “100 jedinica”

  • Obje osobe nose rizik i mogu zaraziti druge

Ispada da cijepljeni imaju zaraznost u visini od 98,38 %, a necijepljeni samo 1,62 % jer se redovito testiraju.

R = J x D (Rizik = Jedinica zaraznosti x Broj dana)

R_cijepljeni = 50 zaraznost x 365 dana = 18250
R_necijepljeni = 100 zaraznost x 3 dana = 300 

Potencijalno točna premisa, koju autor potpuno arbitrarno procjenjuje, jest tvrdnja da cijepljene osobe mogu nositi polovicu virusnog opterećenja u odnosu na necijepljene. Ovaj prosjek ne mora nužno biti netočan, ali autor Logičnog ne trudi se ponuditi izvor ovoj brojci osim kada skupno kaže “znanstveni radovi i proizvođači cjepiva”.

Delta soj

Delta soj se usprkos vakcinaciji uspio raširiti u visoko procijepljenim zemljama, jer se umnožava brže od alfe za koju su cjepiva napravljena. O tome već smo pisali. Pojavljuju se i legitimna istraživanja prema kojima cijepljeni i necijepljeni mogu jednako širiti zarazu delta varijantom novog koronavirusa [1, 2].

Epidemiolozi Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo trenutno su bliže stajalištu da je zaraza necijepljenih vjerojatnija:

Delta varijanta SARS-CoV-2 virusa kao još zaraznija varijanta od ostalih varijanti virusa može zaraziti necijepljene, ali i cijepljene kao i osobe koje su preboljele COVID-19, iako smatramo da će mogućnost zaraze u cijepljenih i onih koji su preboljeli COVID-19 biti manja od mogućnosti zaraze necijepljenih budući da bi ih trebala zaštiti protutijela na virus koje su razvili po preboljenju ili cijepljenju, kao i stanična imunološka memorija.

Zato HZJZ u svojim smjernicama ne tvrdi da bi cijepljeni trebali biti izuzeti od držanja distance i nošenja maski, navodeći da “imamo ograničene informacije o tome u kojoj mjeri cjepivo utječe na samo širenje virusa te koliko dugo traje zaštita stvorena nakon cijepljenja”. U preporuci, HZJZ cijepljenima savjetuje izbjegavanje većih druženja i okupljanja, često pranje ruku te pridržavanje smjernica i uputa za radno mjesto, školu, javne prostore, putovanja.

Restrikcije

Autor na Logičnom zatim pogrešno pretpostavlja da u Hrvatskoj ima toliko restrikcija da su necijepljene osobe izuzete od kontakta s drugim ljudima ako nemaju “čist test”:

Necijepljena osoba se mora testirati prije nego uđe u isti prostor gdje se nalazi cijepljena osoba.

Trenutno jesu dozvoljena javna okupljanja više od stotinu cijepljenih, testiranih i onih koji su preboljeli Covid, s različitim periodima važenja potvrde.

No, ova ograničenja se ne odnose kako na manja okupljanja, tako i na niz javnih prostora gdje necijepljeni i cijepljeni dnevno koegzistiraju, bez testiranja necijepljenih – od crkvi i šoping centara do galerija, kina i niza radnih mjesta te škola i fakulteta.

Umjesto Covid potvrde nalaže se stroga mjera fizičkog distanciranja i korištenje maski za lice. Tu je i praćenje simptoma Covida. Tako je poslodavcima naloženo da zabrane dolazak radnicima koji imaju simptome Covida na posao, dok se za ostale tek savjetuje da im se pruži prilika za rad od kuće.

Zdravstvena skrb: svi se jednako pridržavaju epidemioloških mjera, bolesni ostaju kod kuće

Obavezno testiranje u slučaju da osoba nije cijepljena važi samo za zaposlene u sustavu socijalne skrbi za starije i osobe s invaliditetom, za medicinske radnike te osobe zaposlene na popisu stanovništva. I to zaista jesu situacije u kojima će zbog češćeg testiranja necijepljenih osoba postojati veća mogućnost da se zaraza prenese s cijepljenih osoba, pogotovo zato što se radi o radnicima među kojima je procijepljenost veća nego u drugim zanimanjima.

Međutim, to ne znači da su cijepljeni radnici na spomenutim radnim mjestima izuzeti od epidemioloških mjera pa čak i testiranja. Konkretno, svi zdravstveni radnici, “i oni koji su cijepljeni i oni koji nisu trebaju nositi zaštitne maske i zaštitnu opremu te redovito prati i dezinficirati ruke kao i prozračivati svoje ordinacije, ambulante ili sobe”, odgovara nam HZJZ.

“Znači svi se jednako moraju pridržavati epidemioloških mjera u svrhu zaštite zdravlja svojih pacijenata kao i u svrhu svoje osobne zaštite”, podcrtavaju.

Isto vrijedi i za praćenje simptoma.

“Sve osobe koje razviju simptome koji su kompatibilni sa simptomima bolesti COVID-19 trebaju ostati kod kuće, javiti se svom izabranom liječniku te testiranjem isključiti ili potvrditi COVID-19”, navodi HZJZ.

Nakon kontakta s pozitivnima na Covid, bez obzira na masku i cijepljenje – slijedi testiranje

Na izravan upit koliko se često cijepljeni zdravstveni radnici testiraju i treba li ih testirati češće, Zavod odgovara:

“Zdravstveni djelatnici koji su bili u bliskom kontaktu s Covid pozitivnom osobom (čak i ako su cijepljeni) se testiraju odmah iza kontakta te 7. i 14. dan nakon kontakta uz obvezu nošenja N95/FFP2 maske ili u slučaju razvoja simptoma, a svi ostali se testiraju 2-3 puta tjedno. Eventualno se prema individualnoj procjeni testiraju češće.”

Radi se, podsjetimo, o bolničkom osoblju čija je individualna procjena nešto relevantnija nego u drugim zanimanjima.

Dakle, netočno je i da su u Hrvatskoj “pustili cijepljene da šire viruse i ubijaju ljude po bolnicama”, kao što se tvrdi na Logičnom.

Koliko se uopće testira u Hrvatskoj?

Pogledamo li opću populaciju, premisa o čestom testiranju necijepljenih je tek neodrživa. Kada bi Logično.com bilo u pravu, dnevno bismo trebali imati između pola milijuna i milijun testova, koji bi svaka tri dana trebali pokriti cijelu necijepljenu populaciju. A to se do sada nije dogodilo i teško da će se događati.

Naime, hrvatsko zdravstvo je u 284 dana od početka cijepljenja podijelilo oko 3,5 milijuna doza, što znači da je cijepljeno oko 1,8 milijuna ljudi iliti manje od polovice stanovništva.

U 575 dana pandemije napravljeno je 2.9 milijuna testova. Broj testiranih na dnevnoj bazi kreće se oko 10.000 osoba, s tim da je ponedjeljak uglavnom dan kada jedva dobacujemo do 5.000. Preciznije i ukupno gledano, rijetko kada dobacimo do 70.000 testova tjedno.

Lažna sigurnost?

Autor navodi i da je “cijepljeni se sa zdravstvenim propusnicama lažno osjećaju sigurnim, ulaze u sve prostore i ugrožavaju druge, dok se necijepljeni redovno testiraju.

Osim što se necijepljeni ne testiraju tako redovno, problematična je i teza o lažnoj sigurnosti. Logično propušta spomenuti da cijepljenje smanjuje šanse od teških oblika bolesti, stoga osjećaj veće sigurnosti nije lažan.

No, kako “imuniteta krda” nema niti će ga vjerojatno biti, sigurnost doista ne postoji za osobe koje nisu cijepljene. Zato svakodnevno slušamo da na respiratorima i u mrtvačnicama završavaju uglavnom necijepljene i sve mlađe osobe.

U Hrvatskoj, naime, gotovo trećina starijih od 60 godina nije cijepljena, a starijih od 60 ima više od milijun. Pridodamo li im još osobe s komorbiditetima mlađe od tog godišta, doći ćemo do puno veće brojke potencijalnih kandidata za teški Covid.

Iako se procjenjuje da trećina necijepljenih spada u rizične skupine po prijašnjim oboljenjima i dobi, osobe koje se nisu cijepile čine tri četvrtine hospitaliziranih prema HZJZ-u.

Podaci o smrtnosti osoba cijepljenih s obje doze idu u istom smjeru, prema Vladinom izvješću o provedbi mjera protiv Covida.

Pogotovo ako se uzme u obzir da među preminulima nakon cijepljenja s dvije doze nema osoba mlađih od 60 godina.

Veći broj cijepljenih, dakle, znači i veći broj otpornijih na Covid. Istovremeno, ugrožavanje cijepljenih osoba od strane necijepljenih moguće je baš zbog toga što teški oblici bolesti mahom pogađaju necijepljene osobe. Veći broj oboljelih može stoga dovesti do opterećenja zdravstvenog sustava zbog čega bi skrb mogla izmaknuti onima koji su učinili što su mogli da preveniraju težak oblik Covida.

Posljednja zima u kojoj necijepljeni mogu ugroziti cijepljene?

A ovo  je vjerojatan scenarij za zimu 2021./22. Riječima slovenskog imunologa Alojza Ihana, u fazi smo pandemije kada ćemo virus zaustavljati – svojim tijelima.

On se protivi obveznom cijepljenju, iako bi iz epidemiološke perspektive ono moglo biti efikasno. Javnosti je, naime, cjepivo ne samo ponuđeno besplatno, nego je upoznata i s rizicima nakon što je podijeljeno 6,5 milijardi doza. Na pojedincima je sada da biraju kako se žele susresti s virusom, imunološki naivni ili s antitijelima. Ihan navodi:

Ovo je priča o potpuno novom virusu SARS-CoV-2 s kojim se ljudska vrsta prvi put susrela prije godinu i pol i ova uvertira bit će puna neočekivanih iznenađenja i preokreta, sve dok se većina populacije barem jednom ne susretne s virusom.

Tada ćemo doći u novu, stabilniju fazu odnosa između nas i virusa. Gotovo svi ćemo imati dugotrajne memorijske T limfocite protiv virusa, a oni će nas zaštititi od ozbiljnijih bolesti. Čak i ako se budu pojavljivale nove verzije virusa, malo je vjerojatno da memorijski odgovor T limfocita neće dovoljno djelovati protiv starih verzija kako bi se spriječilo teže oboljenje.

To znači da će epidemija, u današnjem smislu riječi, kada strahujemo zbog akutne preopterećenosti bolnica, konačno proći.

No, činjenica da veliki dio stanovništva još uvijek nije cijepljen, niti se susreo s virusom, odgodit će ovakav, raniji završetak pandemije. Stoga očekuje da će ova zima biti teška za medicinsku struku i za one koji će se infekcijom prvi puta sresti s virusom.

Prebolijevanje prehlade

Njima susret ne mora proći kao obična prehlada, usprkos sljedećem napisu Mislava P.:

Samo prebolijevanjem korona prehlade stječemo trajni imunitet, koji štiti druge. Sve ostalo je manipulacija iza koje se kriju financijski interesi.

“Korona prehladi” se u Hrvatskoj dosad pripisuje skoro devet tisuća mrtvih, od čega oko dvije tisuće u prosincu 2020. godine. Upravo zato znanstvenici, koji ne spore snagu prirodnog imuniteta, ne pozivaju na prebolijevanje. Primjer je imunologinja Charlotte Thålin sa štokholmskog Karolinska instituta, koja kaže da Covid spada među “udžbeničke primjere” prema kojima je “prirodni imunitet bolji od vakcinacije” (Science). Već u sljedećoj rečenici apelira da to ne znači da ikome preporučuje da se namjerno zarazi bolešću koja se pokazala fatalnom, a u nekim slučajevima i dugotrajnom.

“COVID je povezan s visokim teretom bolesti, rizikom od smrti i dugotrajnim zdravstvenim problemima (dugi COVID), za razliku od izvrsnog sigurnosnog profila cjepiva”, navodi imunolog Alessandro Sette.

Kao što smo navodili ranije, infekcijom stečeni imunitet veoma je važan dio rasprave o zauzdavanju pandemije. Ne samo zbog komfora ljudi koji su preboljeli Covid i žele izbjeći vakcinaciju, nego zbog redistribucije proizvedenih doza cjepiva u svijetu.

Financiranje farmaceuta putem testiranja

Što se, pak, tiče financijske dobiti, nije na odmet spomenuti da ni testiranje, a kamoli troškovi produljenja pandemije, nisu džabe. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je od početka pandemije do danas za testiranje isplatio više od milijardu kuna.

Prema zadnjim podacima HZJZ-a, cijena brzog antigenskog testa na koronavirus je 150 kuna, a cijena PCR testa je 390 kuna. Kada bismo prakticirali neopterećen odnos prema matematici poput Mislava P. mogli bismo doći do vrlo impresivnih brojčanih rezultata, koji također ne bi funkcionirali u stvarnosti.

Primjerice, u slučaju da se čitava necijepljena populacija u Hrvatskoj zaista testira svaka tri dana, u najjeftinijoj varijanti došli bismo do dnevne cifre od 75 milijuna kuna. To je scenarij u kojem antigenskom testiranju dnevno podvrgavamo pola milijuna Hrvata. U najskupljoj varijanti, koja milijun Hrvata dnevno podvrgava PCR testiranju, dolazimo do senzacionalnog troška od 390 milijuna kuna na dan. (Više o nabavnim cijenama antigenskih testova te strukturi cijene koju ističe HZZO pročitajte ovdje).

Cijena normalnog života

Međutim, posljedice necijepljenja, kao i testiranja, imaju svoj financijski učinak. Imunolog Ihan formulira to na sljedeći način u slučaju Slovenije:

Za dobru kontrolu epidemije nedostaje nam pola milijuna cijepljenih. I za njihovo cijepljenje bismo kao društvo platili 20 milijuna eura. Budući da se tih pola milijuna Slovenaca nije cijepilo, to će nas, osim normalnog života, koštati stotine milijuna eura samo za neposredne troškove dodatnih testiranja, bolovanja i liječenja.

Jesmo li uopće svjesni da kompletno cijepljenje košta manje nego testiranje koje vrijedi samo jedan tjedan?! I onda ljudi tvrde da farmaciju neće podržavati cijepljenjem! Farmacija dobiva deset puta više novca zbog testiranja onih koji se ne žele cijepiti, cijena cjepiva je sitnica u odnosu na troškove nepotrebnog nastavka epidemije. Uz sve dodatne, potpuno nepotrebne, smrti koje će nas katapultirati na vrh zemalja koje nespretno kontroliraju epidemiju covida-19.

Autor?

Za kraj napomenimo da sa zrnom soli treba uzeti i postojanje autora članka portala Logično. Naime, u abecedi provjere činjenica nerijetko ćete pronaći naputak o procjeni izvora. I tu se ne misli samo na provjeru izvora objavljene informacije – a već smo utvrdili da Mislav P. nije napisao na čemu se temelji njegova teza – već i na provjeru portala te identiteta osobe koja je potpisana kao autor članka.

Čitatelji ni nakon dvije i pol godine te više od 130 objavljenih članaka Mislavu P. ne znaju prezime. To nisu mogli saznati ni iz potpisa na tekstovima, niti impressuma portala, koji uopće ne otkriva tko su njegovi suradnici. Nadalje, jedno od pitanja koje si čitatelji trebaju postaviti vezano za vjerodostojnost portala je i objavljuje li on zapaljive naslove kako bi pribavio klikove. Neka naslovi autora Mislava P. odgovore sami na to pitanje.

Post Ne, cijepljeni nisu 60 puta veća opasnost od necijepljenih je prvi puta viđen na Faktograf.hr.

pročitaj cijeli članak

covid-19 (138)Izdvojeno (55)Koronavirus (540)Pitali ste (8)Razotkriveno (32)