Zakoračili smo u drugu polovicu superizborne 2024. godine, što je prilika da se osvrnemo na tijek prošlih kampanja, odnosno da provjerimo kako su se s njima poklopili dezinformacijski narativi. Kako se ove godine glasa, ili se već glasalo, u više od 50 zemalja, među kojima su važni globalni igrači poput Ruske Federacije i Sjedinjenih Američkih Država te najmnogoljudnije zemlje na svijetu (Indija, Indonezija, Pakistan), granice dezinformacijskog bojišta nemoguće je jasno iscrtati.

Teren je, uz onaj stvarni fizički, praktički beskonačan: web-strance, forumi, društvene mreže, video-platforme, mobilne aplikacije… Zbog toga su se već krajem prošle, i početkom ove godine sa svih strana palili alarmi (1, 2, 3). “Izbori i dezinformacije sudaraju se kao nikada prije u 2024.”, naslov je teksta The New York Timesa objavljenog u siječnju.

U godini kada se širom svijeta očekuje milijarde ljudi na biralištima, lažni narativi i teorije zavjere, pišu ove novine, evoluirali su u sve veću globalnu prijetnju: “Neutemeljene tvrdnje o izbornoj prijevari narušile su povjerenje u demokraciju. Kampanje stranog utjecaja redovito ciljaju na polarizirajuće domaće izazove. Umjetna inteligencija pojačala je dosege dezinformiranja i iskrivila percepciju stvarnosti”.

Nisu samo stručnjaci i interesne grupe zabrinuti takvim stanjem. Prema istraživanju koje je prošle godine proveo UNESCO, a obuhvatilo je 16 država u kojima se 2024. godine održavaju izbori, preko 85 posto građana smatra dezinformacije stvarnom prijetnjom, a gotovo isto toliko je izrazilo zabrinutost utjecajem dezinformacija na nadolazeće izbore u njihovim zemljama. Stoga ćemo na temelju već održanih izbora analizirati koliko je i kako iskorišten potencijal tehnologije za širenje dezinformacija i utjecaja na izborne procese.

Najsvježiji primjer je Francuska u kojoj se prošle nedjelje održao drugi krug izvanrednih parlamentarnih izbora. Rezultati tih izbora donijeli su nekima olakšanje jer je relativni pobjednik prvog kruga, krajnje desno Nacionalno okupljanje (RN), završilo na trećem mjestu, a drugima neizvjesnost jer pobjednička koalicija, sastavljena od ljevice i centra, nema dovoljno ruku za većinu u parlamentu.

Francuska: AI, deepfake, lažni portali, oglasi iz Afrike

Nacionalno okupljanje, stranka Marine Le Pen, jedna je od glavnih aktera istraživanja koje je provela neprofitna organizacija AI Forensics. Njeni su istraživači tijekom svibnja i lipnja, odnosno za vrijeme europarlamentarnih izbora i prvog kruga francuskih nacionalnih izbora, analizirali kako su slike generirane AI-jem korištene u političkim kampanjama.

Pronašli su 51 primjer AI-generiranih slika koje su koristile francuske stranke, a u tome su, prema konzervativnim procjenama, prednjačile krajnje desničarske RN, Reconquête i Patrioti. “Te su slike korištene za pojačanu dramatizaciju stranačkih narativa i senzacionalističkih tema, posebno za pojačavanje narativa protiv EU-a i migranata. Političke stranke ili platforme na kojima su objavljene nisu kao takve označile nijednu sliku koju je generirala umjetna inteligencija, niti je sintetička priroda tih slika spomenuta ili dovedena u pitanje u odjeljcima komentara u objavama”, izvijestio je AI Forensics.

Salvatore Romano, istraživač iz te organizacije, rekao je za Euronews da je to prvi izborni ciklus u kojem se koristilo sadržaje generirane umjetnom inteligencijom, ali da će se zasigurno u nadolazećim godinama te metode sve više koristiti.

Druga skupina istraživača, okupljenih oko neprofitne organizacije Alliance4Europe, izvijestila je kako korištenje umjetne inteligencije na zadnjim izborima u Francuskoj nije jedina digitalna taktika prljave kampanje. Naime, otkrili su Facebook stranice kojima se upravljalo iz zemalja zapadne Afrike, a koje su bile usmjerene na birače francuske krajnje desnice. To je izravno kršenje internih pravila Facebooka prema kojima političke oglase mogu kupovati samo oni registrirani u zemlji u kojoj će se održati izbori.

Te su stranice otvorene ranije kako bi targetirale Francuze za vrijeme EU izbora, a neke su to nastavile činiti i na izvanrednim izborima koje je predsjednik Emmanuel Macron raspisao nakon europskih. Predsjednik i njegova podrška Ukrajini bili su čest predmet dezinformacija. Sličnu taktiku koristile su Facebook stranice povezane s ruskim akterima, uključujući Wagnerovu grupu, plaćeničku silu aktivnu diljem zapadne Afrike. Alliance4Europe, međutim, nije pronašla čvrste dokaze koji bi povezali najnovije ciljanje desnih francuskih glasača s aktivnostima pojedinaca povezanih s Kremljom.

Sredinom prošlog mjeseca VIGINUM, francuska agencija za praćenje stranih dezinformacija objavila je izvješće u kojem stoji da su ruski akteri bili umiješani u niz kampanja digitalnog manipuliranja informacijama u Europi. Kako piše Euractiv, uočeno je da je u sklopu kampanje uzurpirano 355 naziva domena radi širenja dezinformacija u 10 europskih zemalja, korištenjem tehnike nazvane typosquatting, u kojoj se zauzimaju domene s najčešćim tipfelerima koje ljudi upisuju u tražilice, kako bi im se onda prikazivao sadržaj s ruskom propagandom.

Za prijevare su korišteni identiteti niza zapadnjačkih medija kao što su francuski Le Monde i Le Figaro, njemački Der Spiegel i Susddeutsche Zeitung i britanski The Guardian. Sadržaj koji se tako širio uglavnom se odnosi na proruske i antizapadne napise vezane za rat u Ukrajini. I portal Euronews pisao je o tome kako je ruska dezinformacijska mašina doprla do francuskih birača kroz mnoštvo svježe registriranih web-stranica, od kojih su neke napravljene da izgledaju kao mainstream portali, a “objavljuju sve, od deepfakea do tekstova generiranih AI-jem”.

O jednoj takvoj prijevari Faktograf je pisao nedavno. Među domaćim korisnicima Facebooka širila se tvrdnja da je, Olena Zelenska, supruga ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, tijekom posjete Francuskoj, novcima poreznih obveznika sebi priskrbila novi Bugatti Tourbillon. Kao potkrjepa toj netočnoj tvrdnji iskorišten je deepfake video i tekst s internetske stranice čiji je sadržaj generiran umjetnom inteligencijom skeniranjem francuskih medija.

Stručnjaci su objasnili Euronewsu da se ne radi toliko o uvjeravanju ljudi da su ti sadržaji istiniti, koliko se radi o stvaranju pomutnje i “razvodnjavanju informacijskog prostora i stvaranju toliko različitih verzija i toliko različitih varijacija onoga što se misli da je stvarno”.

EU izbori: udari na medije i fact-checkere

Kao što smo već spomenuli, dezinformacijske kampanje pratile su se i tijekom EU izbora. U sklopu projekta Elections24Check, u kojemu je sudjelovao i Faktograf, izrađena je baza podataka sa svim fact-checking člancima vezanima za europske izbore.

Trenutno se u bazi nalazi preko 2,6 tisuće članaka, među kojima prevaladavaju debunkovi, odnosno provjera točnosti sadržaja koji kruži internetom, primjerice na platformama društvenih mreža ili u medijima. Najzastupljenija tema bila je rat u Ukrajini, zatim klima, EU politike, migracije pa specifična nacionalna/regionalna pitanja. Čak 71 posto sadržaja koji su provjereni unutar Elections24Checka ocijenjeni su kao netočni.

Alliance4Europe, koji je sudjelovao u EU Elections Networku, mreži koja je okupljala organizacije civilnog društva, istraživače, novinare i fact-checkere, uočila je nekoliko vrsta napada na prava na informiranje i protok točnih informacija.

U jednom od njih na udaru je bila Poljska novinska agencija (PAP). U svibnju je ta agencija objavila vijest da počinje vojna mobilizacija 200 tisuća muškaraca koji će biti poslani u Ukrajinu. Poljska je vlada to demantirala i izjavila da se vjerojatno radi o ruskom cyber napadu na PAP.

Osim ranije spomenutih slučajeva plasiranja dezinformacija iza kojih stoje prokremaljski akteri, EU Elections Network otkrio je još jedan način na koji su mutili vodu pred europske izbore. Nazvali su to “Operacija Overload” (preopterećenje) jer se novinare, fact-checkere i medije koji provjeravaju točnost tvrdnji masovno zatrpavalo upitima i zahtjevima za provjerom točnosti.

Tom se taktikom očito pokušavalo preopteretiti fact-checking zajednicu i namamiti ih da troše svoje vrijeme i resurse na razotkrivanje lažnih sadržaja koji je stvoren i distribuiran posebno za tu svrhu. Napadači su računali i na to da će njihova dezinformacija dobiti određeni publicitet, makar ga dobila od medija koji ju je raskrinkao.

Takve je upite, na dnevnoj bazi, također primao i Faktograf. Navodni su čitatelji (većinom služeći se engleskim jezikom) slali sadržaje o ratu u Ukrajini, izborima u Francuskoj ili Europskom nogometnom prvenstvu i tražili da istražimo njihovu autentičnost i točnost.

Umjetna inteligencija sve prisutnija

Kako piše Associated Press (AP), prije pet godina, kada su održani predzadnji europski izbori, većinu internetskih dezinformacija marljivo su izbacivale “farme trolova” koje su zapošljavale ljude koji su radili u smjenama i pisali manipulativne postove na ponekad nespretnom engleskom ili mijenjali namjenu starih video snimaka. Krivotvorine je bilo lakše uočiti.

Zlonamjerni akteri sada mogu koristiti naprednije alate, uključujući i one umjetne inteligencije, za stvaranje uvjerljivijih deepfake slika, videozapisa i zvuka.

Kako je Faktograf ranije pisao, prva izborna kampanja u kojoj je vrlo zapaženu ulogu imala jedna deepfake snimka, odnosno multimedijalna dezinformacija kreirana uz pomoć AI alata, odigrala se prošle godine u Slovačkoj. Tik pred izbore, u periodu predizborne šutnje, društvenim mrežama počela se širiti šokantna audio snimka. Političar Michal Šimečka i novinarka Monika Tódová ulovljeni su u razgovoru o tome kako namjeravaju namjestiti izborni rezultat kupovinom glasova pripadnika romske manjine. Vrlo brzo je ustanovljeno da je u pitanju laž.

Ove su godine istraživači Alliance4Europe, uz slučaj francuskog RN-a, otkrili su i da je Matteo Salvini, kandidat za zastupnika u Europskom parlamentu i čelnik talijanske krajnje desne stranke Lega koristio u kampanji slike generirane umjetnom inteligencijom, bez da je naznačio da je riječ o AI sadržajima. Objave su dio Salvinijeve talijanske predizborne kampanje “Više Italije, manje Europe” i promiču teoriju velike zamjene stanovništva, tvrdnje da EU ima netransparentno upravljanje ili da je EU protiv tradicionalne obitelji. Jedan od tih oglašenih sadržaja dosegao je 3 milijuna korisnika.

Korištenje AI slika bez vodenog žiga protivno je obvezi Kodeksa ponašanja za izbore za Europski parlament 2024, dobrovoljnog, neobvezujućeg sporazuma koji su potpisale sve europske skupine, uključujući ID (Legina grupacija). Prema tom kodeksu, potpisnice su “posvećene sprječavanju namjernog obmanjivanja javnosti, uključujući korištenje umjetne inteligencije”.

U Hrvatskoj među dezinformacijama koje su se širile vezano za predizborne kampanje parlamentarnih izbora (17. travnja 2024. godine) i europskih izbora (9. lipnja 2024. godine), nismo pronašli sadržaje koji su generirani uz pomoć alata umjetne inteligencije.

Jedina stranka koja se istaknula upotrebom takvih alata bio je Možemo! koji je kreirao “prvu hrvatsku AI političarku Nitkolinu“, ali ne radi se o zloćudnom AI-ju, jer je u promidžbi jasno naznačeno kako je sadržaj nastao. Luka Kerečin, voditelj digitalnih komunikacija Možemo!, naglasio je da Nikotina “služi kao edukacijski alat kojim ćemo publikama na društvenim mrežama ukazati na opasnosti umjetne inteligencije u politici”.

Prema bazi podataka Elections24Checka, od 2 688 članaka koje je povodom europskih izbora izradila mreža preko 40 europskih fact-checkera, na AI sadržaje otpada tek njih 44, odnosno 1,5 posto.

Access Now, nevladina organizacija koja se bavi zaštitom digitalnih prava, izvijestila je početkom mjeseca, par dana prije francuskih izbora, kako se najgora predviđanja vezana uz korištenje AI u izbornim procesima, nisu još ostvarila: “Barem za sada, čini se da kreiranje sadržaja umjetnom inteligencijom ne igra tako veliku ulogu kao, na primjer, utjecaj ciljanog online oglašavanja na ishode izbora”.

Ta organizacija ističe i da sama činjenica da se dezinformacije kreiraju i uz pomoć AI-a nije najveći problem (jer se ne može uvijek tvrditi da su uvjerljivije od onih koje stvaraju ljudi), koliko način na koji se šire:

“Činjenica da određena dezinformacija postoji nije glavno pitanje. Pravi problemi odnose se na to da se takve dezinformacije šire preko velikih platformi. Zapravo, dezinformacije koje generira AI umnožavaju se na isti način na koji se šire sve dezinformacije: putem online targetiranja na temelju profiliranja pojedinaca, zlouporabe podataka ljudi, netransparentnih tehnika izdavanja oglasa i sustava preporuka optimiziranih za angažman i zaradu. Sve te prakse su duboko problematične čak i prije nego što u jednadžbu dodate umjetnu inteligenciju”.

The post Najzastupljenije teme dezinformacija pred EU izbore bile su rat u Ukrajini, zatim klima, EU politike i migracije appeared first on Faktograf.hr.

pročitaj cijeli članak