Mlijeko: bijeli otrov ili hranjiva namirnica

Tijekom posljednje decenije, mlijeko je postalo pomalo kontroverzno. Jedni kažu da je ono što treba i hranjiva hrana, važna za zdrave kosti dok drugi govore da može da uzrokuje rak i dovede do prerane smrti Pa, tko je u pravu?

Zašto zašto mi svejedno pijemo? Mlijeko je osnova ishrane svakog sisavca nakon rođenja, kada su naši probavni sistemi nerazvijeni i mali. U osnovi, ono je dobra hrana za podsticaj razvoja naših tijela i pruža pomoć kod našeg rastu.

Mlijeko je bogato masnoćama, vitaminima, mineralima i mliječnim šećerom: laktozom. Također, nakon rođenja, ono sadrži antitijela i proteine koji nas štite od infekcije i regulišu naš imunološki sustav.

Makronutritivna vrijednost

Ali je jako zahtjevno majkama da ga proizvedu. Nakon nekog vremena, čovjek prestaje piti majčino mlijeko i prelazi na ishranu njegovih roditelja. Tako je bilo hiljadama godina. Sve do otprilike jedanaest tisuća godina, kada su naši pretci osnovali prve zemljoradničke zajednice.

Ubrzo, oni su pripitomili prve životinje koje daju mlijeko: koze, ovce i krave. Oni su otkrili da životinje koje daju mlijeko su u mogućnosti da jedu otpadnu i izobilnu hranu i da je pretvore u hranjivu i ukusnu hranu. Ovo je učinilo veliku razliku u prezivljavanju posebno u teskim vremenima Tako da zajednice i grupe koje su imale mlijeko imale su ujedno i prednost u evoluciji kroz prirodnu selekciju su se mijenjali geni zajednica koja je konzumirala dosta mlijeka. Ova adaptacija povezana je sa specijalnim enzimom: laktazom.

Bebe ga imaju dosta u svojim sustavima tako da mogu razgraditi do mliječnog šećera laktoze i na taj način lako probaviviti mlijeko. Ali sto smo stariji, sve manje enzima laktaze nase tijelo proizvodi U svijetu otprilike 65% posto populacija ne proizvode ovaj enzim nakoj period dojenja što znaci da su oni u mogucnosti probaviti najvise 150 mililitara mlijeka svaki dan. Ova netolerantnost na laktozu ipak nije jednako rasirena u svijetu.

U nekim istočno azijskim zajednicama, ovaj postotak ide do 90%. U sjevernoj Europi i Americi procenti su najmanji u svijetu. Za ovu neravnomjernost postoje razlozi. Svojstvo tolerancije uvjetovano je slučajnom mutacijom koja se desila u par zajednici neovisnih jedna od drugih. Činjenica da zemljoradnja sve vise i vise zamjenjivalo lov i skupljanje plodova kreiralo je pritisak mehanizma prirodnih selekcija.

Ljudi koji su bili u mogućnosti probaviti laktozu imali su više hrane na raspolaganju sto je bila prednost migracije farmera na sjeverne prenijele su ovo svojstvo tolerancije dalje sto je tjelesno populacije koje nisu imale svojstvo.

Mlijeko dio našeg ishrane tisućama godina

Je li sada tako kontroverzno? Postoji beskonačno tvrdnja u vezi negativnih i pozitivnih utjecaja mlijeka negativne obuhvataju široko podrucje od lomljivih kostiju do kardiovaskularnih boleti do netolerancije i alergije. Pa, kako se drže ove tvrdnje?

Neke starije studije nasle su vezu između mlijeka i povećanog rizika od raka dojke, debelog crijeva i prostate. Ali meta-analize nisu nasilni utjecaj na rizik od raka. Na suprotnoj strani, kalcij u mlijeku možda ima jača otpornost od raka debelog crijeva. Iako ovo može biti kalcijum generalno, nije jasno da li mlijeko ima ulogu u ovoj otpornosti. Sam studije raka prostate pokazale su povećan rizik za ljude koji su konzumirali više od 1,25 litara mlijeka na dan. Ali opet, naučna zajednica nije slozna i druge studije nisu nasle nikakvu povezanost.

Ove studije mogu pogledati detaljno u literaturi ovog videa. Sve u svemu, istraživanje pokazuje da ako pijete. 100 do 250 mililitara mlijeka na dan, za rizik od raka ne morate se smanjiti. Slično, meta-analize nisu nasle utjecaj mlijeka i mliječnih proizvoda na rizik od srčanih problema, udara ili opcenito govoreći, smrtnost.

Hormoni u mlijeku?

Neke studije su predložene za visoki krvni pritisak je možda čak i riječima kod ljudi koji koriste dosta mliječnih proizvoda iako dokaz za ovo nije dovoljno snazan da se moze uzeti sa sigurnosnom. Ako uzmemo u obzir kosti stvari, malo se zakompliciraju. Studije nisu pronalazile ni pozitivne ni negativne efekte za odrasle osobe. Ono čega se najveći broj ljudi plasi jesu stetne kolicine pesticida, antibiotika ili hormona.

Hormoni su zastupljeni u mlijeku ali u vrlo malim količinama. Na primjer da se dobije jedna kolicina hormona koja je sadžana u tableti potrebno bi bilo popiti 5000 litara mlijeka i čak i ako bi to bilo moguce, vecina hormona bi bila unistena sa strane probavnog sustava prije nego što bi ti hormoni mogli utjecati na nas sto je razlog zasto su lijekovi oblozeni, upravo za zaštitu sadrzaj lijeka od probavnog sustava.

Sto se tice pesticida i antibiotika postoje regulacije u večini dijelova svijeta koje dopustaje samo bezopasne koline. Mlijeku koje prijede ove pragove sigurnosti nije dopušteno da se nade na policijskoj trgovini. Tako da ne postoji ništa posebno što bi nas trebalo brinuti osim alergije i ljudi koji nisu tolerantni na laktozu

Najpoznatiji negativni efekti mlijeka su vjerojatno akne i opcenita nelagodnost nakon konzumiranja mlijecnih proizvoda i ovi efekti su veoma stvarni. Na primjer, obrano mlijeko povecava stepen prosirenosti akni za 24%. Alergije od mlijeka su posebno rasirene među djecom, sa 1 od 18 djece u Njemackoj koji imaju ovu alergiju. Generalno, ove alergije su sklone da se smanjuju ili potpuno nestanu sa godinama

Uredu. Da li je mlijeko zdravo?

Mlijeko, bez obzira da li dolazi od majki, krava, ovci, koza ili kamila je hrana bogata hranjivim tvarima. Ono sadrzi sve potrebne makro-hranjive tvari i mnogo mikro-hranjivih tvari posebno u regionima gdje se ljudi bore za unesu dovoljno kalorija mlijeko moze da pridonese zdravijem zivotu i smanji smrtnost djece. Za one koji zive u razvijenim zemljama, opcenito govoreci mlijeko nije stetno osim ako postoji alergija ili netolerantnost.

Posebno za djecu, mlijeko je dobar izvor velikih kolicina kalcijuma i za vegetarijance dobar izvor vitamina B12 i opcenito B vitamina Ovo ne znaci da ne postoje alternative sa istim svojstvima kao mlijeko. Ne morate piti mlijeko da bi bili zdravi. Mlijeko također nije zamjena za vodu. Mlijeko je hrana za snagu, ali dodatne kalorije iz prekomjerne potrosnje mogu dovesti do pretilosti. Posebno mlijeko sa dodanim ukusima ili cokoladno mlijeko su slicniji limunadi nego zdravom užini, i postoji jos jedna stvar koju moramo uzeti u obzir.

Proizvodnja mlijeka ima velik utjecaj na klimu

Oko 33% obradivog zemljista se koristi za potrebe ishrane stoke ukljucujuci i krave, ovce, koze itd. Iako se karbonski otisak zagađenja mlijecnih porizvoda smanjuje od 1990tih, mlijecni proizvodi su i dalje odgovorni za 3% svih staklenickih plinova cak vise nego svi avioni zajedno.

Mlijecna industrija je ogromna i nazalost, vecina proizvodnje uzrokuje nevjerojatnu bol i patnju. Krave bivaju oplođivane iznova i ubrzo nakon poroda odvojene od teladi i zaklane jednom kad njihova izmucena tijela vise nisu produktivna.

Mi ne mozemo ignorirati cinjenicu da vecina mlijeka potice od takve industrije koja u osnovi predstavlja patnju i pridonosi globalnom zatopljenju. Sta je onda sa mlijekom na bazi biljaka? U pogledu razine proteina i hranjive vrijednosti samo sojino mlijeko se moze porediti sa kravljim. Ostale vrste moraju naknadno biti obogacene da dostignu slicne nivoe vitamina i kalcijuma tako da bi mogle biti alternative mlijeku.

Jos jedna opcija bi mogla biti dostupna u skoroj buducnosti.

Nekoliko manjih firmi su stvorile nezivotinjsko mlijeko koje je sa aspekta hranjive vrijednosti identicno kravljem mlijeku na primjer, kroz proces fermentacije od strane genetski modifikovane bakterije. Ovo labaratorijsko mlijeko se moze dalje preraditi i u sir, nesto sto je nedostatak mlijeka na biljnoj osnovi zbog odsustva proteina kazeina i whey-a, osnovnih tvari koji daju mlijeku njegov okus i strukturu.

Ekoloski uticaj je druga prica ipak

Mnoge alternative mlijeku koriste mnogo manje energije, povrsine i vode za proizvesti tako da imaju mnogo manji uticaj na okolis od zivotinjskog mlijeka. Ako zelite da imate sto je manje negativni uticaj na planetu, najbolje je koristiti mlijecne alternative koje su regionalno proizvedene. Kao i sa skoro svakom temom mlijeko je komplikovano. Nije stetno za vecinu ljudske populacije i neophodno je za mnoge ljude na svijetu.

Dobro je, hranjivo ali isto tako stetno za planetu i uzrokuje puno patnje za zivotinje. Moramo se odluciti kao drustvo kako cemo se suociti sa ovim cinjenicama.

Koje je vaše mišljenje, jel pijete mlijeko svakodnevno bez bojazni? Recite nam u komentarima niže.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *