Matula (Možemo) odlazi iz Sabora, dolazi zastupnica poznata po ‘lezbijskom sindikalizmu’

narod - prije 3 mjeseca - link

Saborski zastupnik stranke Možemo Vilim Matula predao je Mandatno-imunitetnom povjerenstvu Hrvatskog sabora zahtjev za mirovanje mandata te da se aktivira mandat njegove zamjenice Jelene Miloš (Zagreb je naš!).

Objašnjavajući promjenu, Matula je medijima rekao kako je još od izbora bilo dogovoreno da će on i Miloš odraditi svatko po polovicu mandata u Saboru. Matula je izabran kao nositelj liste Možemo u drugoj izbornoj jedinici (u kojoj je Možemo dobio jedan mandat), a Miloš je bila druga na listi.

Tko je Vilim Matula?

Glumac Vilim Matula, nekadašnji član Saveza komunista, koji je posebno aktivan u hrvatskoj politici posljednjih godina, dugo je vremena djelovao kao lijevi aktivist.

“Sutra je vrlo važan dan za Zagreb, 8. svibnja, tj. 8. maj, u toj veličanstvenoj pobjedi u kojoj smo zahvaljujući partizanima došli na stranu pobjednika i gdje su ti mladi ljudi išli i nakon 9. maja, kada cijeli svijet polaže oružje još uvijek imamo ustaše koji pucaju, ubijaju…”, ustvrdio je svojevremeno u svom nastupu u HRT-ovoj emisiji Otvoreno glumac Vilim Matula iz političke platforme ‘Možemo!’, na što ga je povjesničar dr. sc. Ivo Lučić upozorio da je ‘oslobođenje Zagreba’ 1945. bilo nalik ‘oslobođenju Vukovara’ 1991. godine.

Glmac je u ožujku 2015. izjavio kako ne namjerava odustati dok god u Hrvatskoj na vlast ne dođe “normalna lijeva politika”.

Ako se zna da je jači naglasak na lijeva politika nego na normalna politika, onda neke stvari postaju jasnije.

U politici se navodno angažirao jer ga je privukla platforma ‘Zagreb je naš’, čiji je član i na čijoj je listi ušao u Vijeće Gradske četvrti. Početkom 2019. Matula i drugi lijevi aktivisti poput Tomislava Tomaševića, Urše Raukar, Damira Bakića, Danijela Doleneca, Sandre Benčić… pokreću novu “progresivnu političku platformu “Možemo!” s namjerom osnivanja nove političke stranke s kojom će izaći na izbore za Europski parlament i na izbore na državnoj razini.

Histerična kampanja protiv Zlatka Hasanbegovića

Vilim Matula često se u javnosti pojavljivao 2016. tijekom histerične kampanje aktivista nevladinih udruga protiv dr. sc. Zlatka Hasanbegovića, tadašnjeg ministra kulture.

Nakon što je SDP-ov premijer Zoran Milanović najavio pakao novoj vlasti prilikom svog odlaska, aktivirale su se nevladine udruge, koje je Kukuriku vlast obilato financirala proračunskim novcem, te su poznati lovci na ‘mračnu hrvatsku prošlost’, predvođeni Uršom Raukar, Zoranom Pusićem, Vesnom Teršelić i Vilijem Matulom uz podršku lijevih medija, krenuli na ulice.

“Taj je čovjek svojim izjavama izazvao zgražanje ljudi i to je sramota koju je teško sprati”, ustvrdio je Matula.

Upitan hoće li biti prosvjeda bude li Hasanbegović ipak imenovan, Matula je najavio: “Svakako, bit će prosvjedi, to je neupitno”.

Pohvale Oliveru Frljiću

Vilim Matula rođen je 1962. godine u Zagrebu, od 1997. godine samostalni je umjetnik, a 2000. sudjeluje u pokretanju Boalovog Forum kazališta na poziv Nataše Govedić, teatrologinje i feminističke kritičarke. Iskustvo Foruma dijele sa žrtvama rata, ratnim izbjeglicama, nacionalnim manjinama i drugim manjinskim skupinama kao i LGBT populacijom, kako piše na stranicama satiričkog kazališta Kerempuh, na čijem je čelu do lani bio bivši SDP-ovac Duško Ljuština.

Matula je obožavatelj Olivera Frljića s kojim je radio kontroverznu predstavu “Bakhe”.

“Frljić godinama, ne samo u Hrvatskoj, na pozornici upozorava na najbolnija pitanja današnjice. U Srbiji je radio predstavu o ubojstvu Zorana Đinđića, u Sloveniji o problemu ‘izbrisanih’, kod nas ‘Trilogiju o hrvatskom fašizmu’. Dakle, obrađuje nemoguće teška društvena pitanja koja nitko u kazalištu nije obrađivao niti ih je društvo probavilo. To je put kojim kazalište mora ići,” tvrdi Matula.

Možda bivši komunist i ne može drukčije promišljati, rekavši svojedobno da je u politici od najranije mladosti.

Član SKH

Bio je član Saveza komunista Hrvatske, a na 11. kongresu SKH bio je izabran u Centralni komitet.

Kada se u prosincu 1989. godine u Zagrebu se birao CK SKH, Matula i Zdravko Tomac bili su među 75 izabranih u donjoj polovici, Ivica Račan bio je drugi po broju glasova.

S vremenom se Zdravko Tomac odrekao komunizma, a Matula se zajedno s kolegicom Uršom Raukar opredijelio za podršku Ivi Josipoviću u siječnju 2015. godine. Onom istom Josipoviću koji je krivca za agresiju na Hrvatsku našao u “konglomeratu loših politika”, a nedavno je pak ustvrdio da da su “fratri sa Širokog Brijega legitiman vojni cilj”.

> Dr. Jareb za Narod.hr: Opravdavanje komunističkih zločina kao što to čini Ivo Josipović sumrak je civilizacijskih vrijednosti

“HDZ-ovci se ponašaju kao da su pobjedom Kolinde Grabar-Kitarović na posljednjim predsjedničkim izborima ujedno pobijedili i napokon definitivno dobili Drugi svjetski rat. Nakon što su desetljećima pobjedu nepravedno otimali antifašisti, među kojima je i prvi predsjednik Franjo Tuđman, koji je malo dvojio i krzmao, došla je Kolinda Grabar-Kitarović i odnijela nedvosmislenu pobjedu nad Titom. Sve to nadahnuće, na dahu NDH iz predsjedničine publike, čudovišno je pa ga treba sustavno ismijavati”, izjavio je Matula za Nacional u ožujku 2015.

Tko je Jelena Miloš?

Zamjenica koja dolazi u Sabor na mjesto Matule je Jelena Miloš.

Ona je inače bila i jedna od kandidatkinja koalicije na čelu sa strankom Možemo za Gradsku skupštinu Grada Zagreba 2021., a prema najavama iz Globusa, Miloš je “aktivistica u području radničkih, ženskih i LGTB prava” koja će se baviti “rodnom ravnopravnosti” jer je to područje u kojemu je “ekspert”.

Jelena Miloš je diplomirala francuski jezik te je prevoditeljica engleskog jezika. Sindikalna je aktivistica, a najviše se ističe po tome što je bila programska voditeljica udruge Institut za političku ekologiju, koja je u pet godina primila 8 milijuna kuna od političke zaklade njemačke ekstremističke stranke Die Linke.

Inače je riječ o članici BRID-a (Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju) te je u prošlosti bila angažirana ponajviše na studentskim i radničkim pitanjima, a objavljivala je i u Zarezu, dvotjedniku za kulturu. Prva urednica Zareza, i tvrtke koja ga je izdavala, bila je Andrea Zlatar Violić, bivša HNS-ova ministrica kulture. Inače, malo je poznato da je Zarez u samim počecima obilato financirala zaklada Institut za otvoreno društvo Hrvatska Georgea Sorosa.

Predavačica na “Mirovnim studijima”

Miloš je također članica UNI Europa, europske sindikalne federacije za 7 milijuna uslužnih radnika te obnaša funkciju projektne koordinatorice, a 2011. je bila članica Demokratske inicijative protiv ulaska Hrvatske u EU zajedno s Matom Kapovićem koji je danas član Radničke fronte. U razdoblju od 2014./2015. bila je gost predavač na “Mirovnim studijima” Centra za mirovne studije.

>Zašto su Jović i Benčić (Možemo) 2017. sudjelovali na panelu Beogradskog centra za sigurnosnu politiku?

Povremeno piše za lijevo-liberalne i sindikalne portale, a 2014. godine je Ministarstvo kulture financiralo projekt “Koliko je „teška“ Crkva u Hrvatskoj?”, koju je Miloš radila s Anom Benačić, jednom od osnivača GONG-ova Faktografa.

Miloš je jedna od članova Inicijativnog odbora stranke Možemo, a prije toga bila je članica Koordinacije stranke Zagreb je naš Tomislava Tomaševića.

Miloš: Zagreb je naš je zamišljen jednom nogom na ulici, drugom u institucijama

Zanimljiv je intervju Jelene Miloš iz 2017. koji je dala za časopis RAD udruge BRID čija je članica u kojemu otvoreno govori kako su aktivizam u nevladinim organizacijama i politika spojivi.

“Aktivističko i stranačko djelovanje su različite, ali komplementarne metode postizanja društvene promjene. Aktivističko djelovanje je vaninstitucionalno i zato slobodnije pri postavljanju ambicioznih i radikalnih političkih prijedloga kojima se vrši pritisak na institucije, dok stranačko djelovanje znači ulazak u institucije i nekim dijelom ograničavanje na moguće i izvedivo s obzirom na konstelaciju postojećih snaga”, ocijenila je Miloš.

Dodala je i kako se u stranci Zagreb je naš rade na “programu ‘feminizacije politike’” te kako blisko surađuju s municipalističkim platformama kao što su “Barcelona en Comu” i “Ne davimo Beograd”.

Referirajući se na aktivizam i bavljenje politikom, Miloš je otkrila kako smatra da su oba tipa djelovanja nužna, “a Zagreb je NAŠ! po uzoru na druge slične municipalističke platforme zamišljen je kao kombinacija aktivizma i stranačkog djelovanja (‘jednom nogom na ulici, drugom u institucijama’)”.

Miloš je također kazala da smatra izuzetno važnim da se “feminizam veže uz radnički pokret i tematizira klasne i specifično rodne nepravde” te da su se članice BRID-a bavile “temama koje reflektiraju višestruke opresije i nastojale premrežiti taj rad s feminističkim, mirovnim i ekološkim – kako programski tako i organizacijski”.

Hasanbegović nazvao Miloš “teoretičarkom lezbijskog sindikalizma”

“Ne mogu biti simboli neideološkog građanskog aktivizma ljudi koji su u svom djelovanju, seciram sada listu Možemo i ešalon koji se krije iza platforme Možemo, dakle, teoretičari lezbijskoga sindikalizma”, izjavio je saborski zastupnik Domovinskog pokreta dr. sc. Zlatko Hasanbegović na N1 uoči lokalnih izbora u Zagrebu.

Njegova izjava o teoretičarima lezbijskoga sindikalizma nasmijala je mnoge, pa je Hasanbegović poslije za RTL objasnio: “Što se tiče teoretičara tzv. lezbijskog sindikalizma mislio sam na zastupnicu s liste Možemo, poznatu teoretičarku, sindikalnu aktivisticu sa zagrebačke špice – Jelenu Miloš. U fokusu njezinoga teorijskog i aktivističkog interesa je ono što ona naziva problemom LGBTQ unutar sindikalnog organiziranja.

Ako ja vama kažem da ste novinarka ja vam kažem činjenicu. Nije riječ o dosjetci nego teorijskom konceptu kojeg ja nazivam lezbijski sindikalizam”, istaknuo je dr. sc. Hasanbegović.

“Lezbijski sindikalizam”

Kada je pak riječ tzv. lezbijskom sindikalizmu, sintagmi koju je zastupnik Hasanbegović pripisao onima koji se bave problemom “LGBT-a unutar sindikalnog organiziranja”, možemo se referirati na zanimljiv projekt “LGBTI ravnopravnost na radnom mjestu” u okviru kojega je 2016. održan okrugli stol „EU politike LGBTI ravnopravnosti pri zapošljavanju i na radnom mjestu”.

Na toj su konferenciji sudjelovali upravo Jelena Miloš (BRID), Noah Pintarić (udruga Prostor rodne i medijske kulture K-zona, Pintarić je inače, osoba ženskog spola koja živi kao muškarac, “trans aktivistica” i dosadašnja vijećnica stranke Zagreb je naš), Mario Kikaš (urednik časopisa RAD), Sandra Bedeniković (Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske), Mia Gonan (Zagreb Pride) i Goran Selanec (tadašnji zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, danas sudac Ustavnog suda).

Na toj je konferenciji utvrđeno kako “rješavanje problema radničke klase ne popravlja nužno i položaj LGBTI radnika i radnica”, a govorilo se i o LGBT imigrantima i alatima kojima bi poslodavci mjerili svoja postignuća u području LGBT radničkih prava.

Na toj konferenciji, Jelena Miloš koju je Hasanbegović prozvao teoretičarkom tzv. lezbijskog sindikalizma govorila je o primjeru britanskog sindikata u kojem postoje posebni sindikalni povjerenik za LGBT ravnopravnost, provođenje anonimnih anketa o stanju prava LGBT osoba, prijavu diskriminacije te rad na kolektivnim ugovorima.

Objava Matula (Možemo) odlazi iz Sabora, dolazi zastupnica poznata po ‘lezbijskom sindikalizmu’ pojavila se prvi puta na narod.hr.

pročitaj cijeli članak

Hrvatska (1918)Izbor urednika (11)možemo (17)