Svi stručnjaci znaju da se nakon završetka fakulteta i zaposlenja trebaju i dalje usavršavati kako bi ostali konkurentni u svom području, no neki odu i korak dalje pa se uz poslovnu praksu odluče za nadogradnju akademskih znanja upisivanjem doktorskog studija.

Četvorica zaposlenika iz Poslovne Inteligencije, od kojih su trojica već doktori (informatičkih) znanosti i jedan koji će to tek postati, otkrivaju svoju motivaciju za tu odluku, kako balansirati redovan posao, rad na doktoratu i privatni život te koje im je dobrobiti donio doktorat znanosti.

Doktorski? DA! Ali samo ako ste željni znanja i uživate u učenju…

Najbrži i najkraći put do doktorata u ovom društvu imao je Ivan Kesedžić, koji ujedno ima najkraći staž u Poslovnoj inteligenciji. Naime, nakon studija ostao je na FER-u kao asistent i tamo doktorirao.

Mislio je da će mu doktorat donijeti nove i bolje poslovne prilike, što se, kako zadovoljno zaključuje, pokazalo točnim, mada priznaje da nije bio posve svjestan u što se upušta:

Iako u trenutku upisivanja doktorata nisam znao što me sve čeka i što se od mene očekuje, vjerovao sam da je to korak naprijed u razvoju moje karijere. Mislim da svako ulaganje u svoje obrazovanje i vještine mora biti nagrađeno i u poslovnom svijetu, ali svatko će za sebe znati je li to korak na koji se isplati odvažiti.

S druge strane, Petar Zečević se odlučio na doktorat nakon 15 godina karijere u IT industriji, tijekom pisanja svoje popularne knjige „Spark in Action“:

Dok sam pisao knjigu, otkrio sam da mi je vrlo zanimljivo istraživanje intelektualnih problema u području distribuirane obrade podataka, strojnog učenja i statistike. Prisjetio sam se koliko sam ranije u školi volio matematiku, fiziku i općenito intelektualne probleme te sam otkrio da uživam u takvom radu i poželio više uroniti u njega.

Za razliku od njega, Tomislav Hlupić objašnjava da je vrlo rano, sudjelujući na mnogim informatičkim natjecanjima, otkrio da ga zanima problem solving, a studij mu je pomogao, kako kaže, da se dogovori sam sa sobom koje ga područje najviše zanima.

Pomoć u planiranju akademske karijere dobio je i od profesora s faksa:

U razgovoru s profesorima za vrijeme Elektrijade (kad je malo olabavljen odnos student − profesor) dobio sam odličan savjet da pričekam barem semestar nakon diplomiranja i vidim imam li još motivacije za nastavak studiranja. Diplomirao sam, uskoro se zaposlio, ali i šest mjeseci nakon diplome upisao doktorat.

Iako je bio zaposlen izvan sustava znanosti, Goran Gvozden kaže da mu je upis na doktorski studij došao prirodno i očekivano jer mu je omogućio novi pogled na poslovnu praksu i da analizira i optimizira postojeća te stvara nova rješenja za poboljšanje poslovnih procesa i rast poslovanja, Usto, imao je potrebu da prenosi svoja znanja, što smatra bitnom komponentom akademskog obrazovanja ove razine.

Bitni preduvjeti za uspješan doktorski – dok radite

Za zahtjevan pothvat kao što je doktorski studij uz rad potrebna je podrška s više strana, a ponajviše obitelji i poslodavca, ali su osiguravanje financiranja i održavanje motivacije glavni preduvjeti.

Lakše je… kad je tema doktorskog vezana uz vaš posao

Petar podsjeća na statistiku da je vrlo mala šansa za dovršetak doktorata ako problem na kojem se radi nije direktno povezan za posao i priča da je on imao sreću što je prvi dio doktorata mogao u radno vrijeme raditi na problemu kojim se bavio:

Riječ je bila o izradi sustava AXS (Astronomy Extensions for Spark) u suradnji s University of Washington i mojim mentorom dr. sc. Mariom Jurićem. Osim toga, bio sam zaposlen na FER-u (na 75 % radnog vremena) ukupno oko 2,5 godine kako bih mogao što više vremena odvojiti za istraživanje. Zahvalan sam drugom mentoru dr. sc. Svenu Lončariću koji mi je to omogućio.

Lakše je… kad imate podršku poslodavca

Petar je veliku podršku u obliku stipendije i prilagođenog radnog vremena dobio i od tvrtki u kojima je radio – pa tako i u Poslovnoj inteligenciji.

Omogućili su mi da određeni period provedem radeći samo 25 % za tvrtku. Uz to, uz stipendiju istraživači na FER-u nisu dužni sudjelovati u nastavi (održavati vježbe, čuvati ispite, ocjenjivati kolokvije i slično) tako da sam mogao biti fokusiran samo na istraživanje.

I Tomislav ističe da je u obje tvrtke gdje je radio tijekom doktorskog studija imao veliku podršku, a Poslovna inteligencija je u startu odlučila investirati u njegovo školovanje. Dodatna mu je podrška bila činjenica što nije bio jedini doktorand u tvrtki:

Postali smo si međusobno velika podrška, pogotovo oko bitnih koraka u studiju. Također, mentorica je dosta upoznata s tvrtkom pa je znala u kojem trenutku treba dati malo više poticaja.

Goran dodaje i da profesori na FER-u imaju razumijevanja za studente koji uz studiranje rade i fleksibilni su što se tiče rasporeda predavanja, seminarskih radova ili održavanja konzultacija, što olakšava studiranje.

“Bitno je postaviti prioritete: i poslovne i privatne i akademske.”

Radite li imalo zahtjevniji posao, imate izazov kako ga uskladiti s privatnim životom, a što se događa kad se još i doktorat umiješa u jednadžbu? Svi naši sugovornici ističu da je doktorski studij zahtjevan i dugotrajan proces, a Petar čak decidirano kaže:

Ako nije izgledno da će osoba znatan dio vremena tijekom nekoliko godina moći odvajati za doktorat, bolje je da u to niti ne ulazi.

I ostali ističu golemi izazov kako pronaći vrijeme za rad na doktoratu, Petar objašnjava:

Potrebna je vrlo jaka motivacija da bi takvo nešto uspjelo: redovito nakon 8 sati za računalom na poslu još kod kuće odvajati 2− 3 sata, raditi i subotama, i tako nekoliko godina. Naravno, nije nemoguće, ali je jako teško.

Tomislav priča da je imao sreću u nesreći jer je najintenzivniji dio njegova doktorata pao u vrijeme pandemije pa mu je manje teško palo biti zatvoren navečer s doktoratom. Goran, pak napominje da je potrebna iznimno dobra organizacija tog razdoblja života kako ne bismo „pregorjeli“:

Bitno je znati i isplanirati i odvojiti vrijeme za društvene i sportske aktivnosti, napraviti odmak i uzeti odmor neophodan za nastavak studija. Bitno je postaviti prioritete: i poslovne i privatne i akademske.

Ima odricanja, ali benefiti su brojniji:

Nakon svega, nameće se pitanje jesu li se taj trud i odricanje isplatili te koje im je koristi donio doktorat.

Istraživačko iskustvo

Čak je i Petar koji još nije doktorirao zadovoljan svojom odlukom da upiše doktorski studij:

Već sada mogu reći da sam uživao u istraživanju i da su stvari koje sam naučio i ostvario tijekom doktorata same po sebi za mene dovoljno vrijedne pa čak i kad novih prilika ne bi bilo.

Ivanu je također motivirajuća bila činjenica što tijekom doktorata postoji puno prilika za davanje osobnih praktičnih doprinosa (jer se doktorati rade na temama koje su još neistražene), kao i suradnje s vrhunskim stručnjacima u pojedinom području.

Vrijedne suradnje i vještine

Tomislav općenito ističe da je kroz doktorat stekao brzo primjenjive poslovne vještine, a Goran nabraja konkretno da mu je rad na doktoratu pomogao usavršiti vještine pisanja, vještine razvoja inovativnih rješenja, kritičkog razmišljanja i rješavanja kompleksnih problema, što danas prenosi studentima.

Uz to, posebno ističe važnost umrežavanja i suradnje u znanstvenoj zajednici:

Pored svih odricanja, uloženog truda i vremena, propuštenih obiteljskih druženja, izlazaka, ili pak preskočenih godišnjih odmora, doktorat obogaćuje, prvenstveno znanjem i vještinama, poznanstvima, iskustvom rada na znanstveno-istraživačkim projektima te suradnjom s kolegama.

Razvijanje drugačijeg načina razmišljanja

Ivan, pak, način razmišljanja smatra glavnom prednosti doktorskog studija:

Teorijska podloga o temi doktorata može se uvijek naučiti (čak i bez upisanog doktorata), ali samostalnost, organizacija te prvenstveno način razmišljanja nešto je što se uvelike promijeni tijekom nekoliko godina doktorata.

Tomislav dodaje kako je njemu doktorat u samom poslu donio iskustvo sagledavanja šire slike i razmišljanja kako formalno definirati rad da bi bio razumljiv sugovornicima, što se pokazalo korisno prilikom suradnje s klijentima.

Profesionalni rast

Tomislav smatra da mu je doktorat dao priliku za osobni profesionalni razvoj jer je kroz različite faze doktorata otkrivao nove pristupe istraživanju i realizaciji ideja:

Dobio sam priliku pozabaviti se realizacijom ideje koju sam par godina razmatrao te sam je uspješno formalno definirao, opisao istraživanja i dokazao mogućnost implementacije.

Profesionalni rast kao odličan motiv za doktorski studij izdvaja i Goran:

Doktorat je poput maratona, zahtijeva upornost, izdržljivost, predanost i kontinuitet. S druge strane, gradi samopouzdanje i čini vas konkurentnima i slobodnima. Slobodnima u smislu mogućnosti izbora akademskog ili poslovnog okruženja koje nudi najbolje uvjete za osobni i profesionalni napredak.

pročitaj cijeli članak