Azijski stršljen širi se Europom, trebamo li biti u strahu zbog pojave ovog novog predatora?

novilist - prije 2 mjeseca - link

Otkako je još prije osam godina u engleskom Tetburyju prvi put u Europi zabilježena pojava takozvanog azijskog stršljena, kruže horor priče o gadnom predatoru i ubojici koji desetkuje pčele, a prilično je opasan i za ljude.

Temom se bavi i The Guardian koji se u tekstu naziva “Trebamo li biti prestravljeni zbog azijskih stršljena” otvara pitanje koliko je ovaj novi stanovnik Europe zapravo destruktivan.

Rast populacije

Lani su u Britaniji uništena 73 gnijezda azijskog stršljena, a ovog je proljeća uočen već u ožujku, mjesec dana ranije nego je uobičajeno, što sugerira da su prvi put prezimili na otoku. Razloga za porast ove populacije je više, a pogotovo raste na području Belgije i Francuske.

Azijski stršljen je nešto manji od domaćeg europskog stršljena, ali je veći od ose. Izgledom je crnji i ima prepoznatljive žute noge, odnosno narančasto lice, dok mu je trbuh crn. Kod domaćeg stršljena trbuh je, pak, žute boje. Obje vrste stršljena uglavnom su mesožderi – njihova prehrana su drugi leteći kukci.

Problem s azijskim stršljenom u Europi je taj što njegovu brojnost ne drže pod kontrolom drugi prirodni predatori ili patogeni. Posebno su zabrinuti pčelari, uz čije su košnice već opaženi azijski stršljenovi koji na izlasku napadaju pčele radilice.

Poput supermarketa

“Košnica medonosnih pčela je poput supermarketa za stršljene”, komentira za Guardian stručnjak, navodeći da jedan azijski stršljen može uloviti i pojesti do 50 pčela dnevno, ali je njihov kolektivni učinak najveći.

Gnijezda azijskih stršljena su neobično velika; do kraja ljeta mogu narasti do veličine lubenice. Svako može sadržavati 8.000 stršljena, a nedavna francuska studija pokazala je da jedno gnijezdo azijskih stršljenova svakog ljeta pojede preko 11 kilograma drugih insekata. Ilustracije radi, jedna pčela ima masu 116 miligrama.

“To je vraški puno insekata u okruženju u kojem smo već zabrinuti zbog pada populacije pčela. Utjecaj na biološku raznolikost mogao bi biti vrlo značajan”, komentira Ian Campbell iz Britanskog udruženja pčelara.

Prisutnost ovih predatora, ne samo da ubija pčele, već ih i paralizira kod traženja hrane, pa ne uspijevaju nabaviti dovoljno nektara i peluda da prežive zimu. Pčelari u Portugalu izračunali su da im je čak 50 posto košnica izgubljeno zbog azijskog stršljena, dok njihovi francuski kolege stršljenovima pripisuju čak trećinu smrtnosti kolonija pčela.

Opasnost za ljude

Koliko su azijski stršljenovi opasni za ljude? U Francuskoj su neke tržnice na otvorenom već preseljene u zatvorene prostore jer stršljene privlače svježe voće, riba i meso. Za ljude su najopasniji u rano proljeće kada gnijezda grade prilično blizu tlu i tad su najugroženiji poljoprivrednici i drugi radnici na otvorenom. Francuska je već zabilježila više smrtnih slučajeva nakon alergijskih reakcija na ubode.

Dosad je relativno malo znanstvenih studija kvantificiralo utjecaj azijskog stršljena na biološku raznolikost.

“Ekološki, da, to će promijeniti stvari. Ali ne mislim da će biti razarajuće ili kobno. Osim ako niste uzgajivač pčela, vjerojatno se ne trebate previše brinuti”, kaže Seirian Sumner, profesor bihevioralne ekologije na UCL-u.

 

Objava Azijski stršljen širi se Europom, trebamo li biti u strahu zbog pojave ovog novog predatora? pojavila se prvi puta na Novi list.

pročitaj cijeli članak

pčele (9)Svijet (1672)