Aronija: Od sna o brzoj zaradi do prezasićenosti tržišta i neobranih nasada

narod - prije 2 mjeseca - link

aronijaaronija

Vrijeme je za berbu aronije, međutim će, na žalost, mnoge nje ostati neubrano. Posljedica je to loše državne poljoprivredne politike, koja nema nikakvih većih planova i projekcija za budućnost, te su mali proizvođači prepušteni sami sebi i divljem tržištu.

Tako se često događa da iznenada postane popularna sadnja neke kulture, te svi krenu na nju, nadajući se brzoj zaradi i ne proučivši ništa o načinu proizvodnje, njege i berbe. Dogodilo se to sa smiljem, a sada i s aronijom, kojom je u Hrvatskoj zasađeno više od 100 hektara površina.

Ne isplati se brati

Sada je tržište aronijom prezasićeno, cijene padaju, mnogi proizvođači odustaju od proizvodnje, a aronija ostaje neobrana, piše Slobodna Dalmacija.

Jednostavno se ne isplati brati sitne bobice, posebno onima koji plaćaju radnu snagu, jer jedan berač za sat vremena rada može ubrati tek desetak kilograma aronije.

Dok su se domaći proizvođači pokušavali snaći s proizvodnjom i preradom tog egzotičnog voća, na tržištu su se već pojavili proizvodi i prerađevine od aronije po znatno nižim cijenama, pa su mnogi morali odustati od proizvodnje. Cijena soka od stotinjak i više kuna bila je previsoka za obične “ljude” koji su aroniju kupovali uglavnom kao lijek za podizanje imuniteta i kao dodatak prehrani u liječenju nekih bolesti.

> Mato Brlošić: Od Vladinih mjera ratari imaju izravnu štetu – cijena suncokreta pala je za 40 lipa
> Nizozemski zastupnik: ‘Poljoprivrednicima država uzima zemlju kako bi naselila migrante’

Cijena

S nižim cijenama domaći proizvođači ne mogu opstati zbog visokih troškova proizvodnje, ručne berbe, troškova radne snage i prerade.

Ovih dana se po društvenim mrežama i oglasnicima mogu naći oglasi za prodaju plodova aronije po cijeni od sedam do najviše deset kuna, ovisno o kojoj količini se radi. Možete je dobiti još jeftinije, ako ćete je sami brati. Stoga su proizvođači počeli krčiti nasade aronije i smanjivati površine.

‘Nije šteta ako propadne’

Vedran Štitić iz Kutine rekao je za Slobodnu Dalmaciju da ima zasađeno oko 250 grmova aronije na kojima se može ubrati oko dvije tone plodova. Međutim, ubrat će se možda i manje od 500 kilograma, ostalo će propasti na grmovima kao i prošle godine.

– Što god zaradim – dobro je. Nisam ništa puno ni uložio. Nema gnojidbe, špricanja, okopavanja. Pa ako i propadne, nije neka šteta – kaže Štitić.

Mladi poduzetnik iz doline Neretve Ivan Jelčić, koji svoju proizvodnju bazira upravo na aroniji, proizvodi sokove i druge slatke proizvode. Ima vlastiti brend sokova “Naroniju”.

”Naronija” je nastavak priče iz obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva (OPG) Jelčić Kican koje je još 2012. godine zasadilo prvu aroniju na području doline Neretve, a njihovo poslovanje je zaokruženo kroz tvrtku “Okusi Neretve” d.o.o., koju Ivan ​vodi sa suprugom Sarom.

Opstali na tržištu, apliciraju na fondove EU

Od lipnja 2020. godine Ivan koristi proizvodni i uredski poslovni prostor u Poduzetničkom inkubatoru Ploče, a osim aronije, bave se i drugim voćem. Njihov proizvodni pogon nudi usluge cijeđenja svih vrsta voća poljoprivrednicima.

Ivan ozbiljno razmišlja o proširenju proizvodnje. “Naronija” je prošla na dvije mjere iz EU fondova, mjera 6.3.1. s kojom su nabavili mehanizaciju i mjera 6.2.1. za pokretanje nepoljoprivredne djelatnosti kojom namjerava pokrenuti destileriju za proizvodnju rakija i voćnih likera, što bi trebalo završiti do kraja ove godine.

I to je zapravo nadogradnja osnovne proizvodnje pod istim brendom “Naronije” – pojašnjavaju nam Ivan i Sara, koji su unatoč poteškoćama uspjeli opstati na tržištu za razliku od brojnih proizvođača aronije koji su propali.

Jelčići apliciraju za sredstva iz EU fondova i ne žale se na kompliciranu papirologiju.

– Mi smo navikli na to. Nije to ništa zahtijevno. Ako ispunjavaš tražene uvjete nema problema s EU fondovima. Posljednjih godina su se postrožili kriterij dodjele sredstva, što je u redu – govori nam Ivan.

“Koliko radiš, toliko i imaš”

Može li se živjeti od proizvodnje sokova, pitamo Ivana.

– Naravno da možemo. Sve je koliko sam sebi zadaš, koliko radiš, toliko ćeš i imati.

– Trenutačno je na tržištu aronije došlo do zasićenja. Cijene nisu bile realne. Na početku se moglo bez problema prodati tri tisuće litara soka od aronije, a sada je već to problem. Moraš stalno biti na tržištu, nuditi, tražiti i razvijati nove palete proizvoda – kaže za Slobodnu Dalmaciju Ivan, koji je usavršio prodaju od vrata do vrata i dobro mu ide.

Objava Aronija: Od sna o brzoj zaradi do prezasićenosti tržišta i neobranih nasada pojavila se prvi puta na narod.hr.

pročitaj cijeli članak

Gospodarstvo (225)Hrvatska (1903)Izdvojen članak (57)poljoprivreda (10)