U nedavnom intervjuu s dr. Jordanom Petersonom, Elon Musk sebe opisuje kao “kršćanina u kulturološkom smislu”, koji se divi Isusovim učenjima dok istovremeno zaobilazi vjersku praksu. Muskov stav naglašava široko rasprostranjenu zabludu u suvremenom društvu: kršćanstvo samo kao moralni kodeks, a ne preobražavajući odnos s Bogom.

Ovakvo nerazumijevanje lišava kršćanstvo njegove biti, svodeći ga na skup etičkih smjernica, a ne na dinamično, milošću ispunjeno putovanje prema Božjoj intimi.

Muskovo divljenje Isusovim učenjima svakako je pohvalno. Isusova etička učenja, poput Govora na gori, duboko su utjecala na moralnu misao Zapada i nastavljaju nadahnjivati. Međutim, katolička teologija inzistira na tome da biti dobar nije samo znati ili čak vjerovati u prave stvari; radi se o primanju Božje milosti, osobito po sakramentima.

Ova milost nije izborni dodatak; to je samo sredstvo pomoću kojeg smo osnaženi da živimo krjeposno, piše Ryan Bilodeau s portala Catholic Exchange, a prenosi HKM.

Muskova perspektiva i granice etičkog znanja

Aristotel je učio da je poznavanje dobra bitno za činjenje dobra. Ovaj naglasak na etičkom znanju bio je kamen temeljac zapadne filozofije stoljećima. Međutim, katolicizam se nadograđuje i nadilazi ovu ideju tvrdeći da je Božja pomoć neophodna za istinsko utjelovljenje dobra.

>Europska komisija pozvala Elona Muska na odgovornost

Prema katoličkom nauku, ljudska bića, ranjena istočnim grijehom, nisu sposobna sama postići pravu krepost. Potrebna nam je milost – nadnaravni dar od Boga – da iscijelimo našu narav i uzdignemo svoja djela.

Sakramenti su primarna sredstva preko kojih katolici primaju ovu milost

Krštenje nas uvodi u božanski život, perući istočni grijeh i ulijevajući nam posvećujuću milost. Euharistija, opisana kao “izvor i vrhunac kršćanskog života”, hrani nas Tijelom i Krvlju Kristovom, održavajući naše duhovno putovanje.

Ispovijed osigurava pomirenje s Bogom, obnavljajući milost izgubljenu kroz grijeh. Svaki sakrament nudi jedinstveni susret s Bogom, jačajući naš odnos s Njim preobražavajući nas iznutra.

Sakramenti: kanali milosti

Perspektiva Elona Muska, kao i perspektiva mnogih modernih pojedinaca, previđa ovaj ključni aspekt kršćanstva. Usredotočujući se isključivo na Isusova moralna učenja, on propušta preobražavajuću snagu sakramenata. Sakramenti nisu puki rituali; oni su djelotvorni znakovi milosti, ustanovljeni od Krista, koji donose ono što označavaju. To su opipljivi susreti s Bogom koji nas duboko mijenjaju – um, tijelo i dušu.

Razmotrimo sakrament euharistije. Primajući euharistiju, katolici vjeruju da primaju samoga Krista, ne simbolično, nego stvarno i supstancijalno prisutnog pod obličjima kruha i vina. Ovo intimno jedinstvo s Kristom hrani dušu, učvršćuje volju i omogućuje vjernicima rast u kreposti. To je duboko otajstvo koje nadilazi intelektualno shvaćanje, zahtijeva vjeru i povjerenje u Božje obećanje.

Kršćanstvo se ne može svesti na skup etičkih smjernica

Slično tome, sakrament ispovijedi nudi više od psihološkog olakšanja; pruža stvarno odrješenje od grijeha i obnovu milosti.

>Bijela kuća optužuje Muska za antisemitizam, on tvrdi da su optužbe lažne

Preko svećenika sam Krist oprašta i liječi, dopuštajući pokorniku da počne iznova. Ovaj sakrament naglašava važnost poniznosti i pokajanja u kršćanskom životu, podsjećajući nas da smo uvijek potrebni Božjeg milosrđa i milosti.

S onu stranu moralizma: Poziv na svetost

Kršćanstvo, dakle, nije samo etičko djelovanje; radi se o dubokom, milošću ispunjenom odnosu s Bogom. Taj nas odnos poziva na svetost, stanje bića koje nadilazi puko moralno ponašanje.

Svetost uključuje potpunu preobrazbu osobe, postajanje sličnijim Kristu kroz prebivanje Duha Svetoga. To je cjeloživotno putovanje obraćenja, obilježeno neprestanim rastom u kreposti i dubljim sjedinjenjem s Bogom.

Ovaj poziv na svetost često je pogrešno shvaćen u sekularnom dobu koje cijeni autonomiju i samodostatnost. Moderni etos teži vrednovanju moralizma – činjenja dobrih djela – bez prepoznavanja potrebe za Božjom pomoći.

Muskovo “kulturno kršćanstvo” utjelovljuje ovaj etos, uvažavajući Isusova etička učenja dok zanemaruje duhovne stvarnosti koje ih podupiru. To je krnja vizija kršćanstva kojoj nedostaju dubina i bogatstvo vjere.

Preobrazbeni susret s Kristom

Katolicizam poziva vjernike na preobražavajući susret s Kristom, susret koji mijenja sve. Taj susret posreduje Crkva, sakramenti i zajednica vjernika. To je zajedničko i sakramentalno putovanje, a ne samotnjačko ili čisto intelektualno. Milost primljena kroz sakramente osnažuje vjernike da žive svoju vjeru na konkretne, opipljive načine, utječući ne samo na vlastite živote nego i na svijet oko sebe.

U doba u kojem digitalne interakcije često zamjenjuju osobne susrete, fizički i opipljivi aspekti sakramenata poprimaju još veći značaj. Podsjećaju nas da je naša vjera utjelovljena, utemeljena na stvarnosti Boga koji je postao čovjekom u Isusu Kristu.

>Nakon smjene Muska novi problemi za Teslu: Američki sud prihvatio tužbu Hrvata i Slovenca zbog plaće manje od minimalca i neplaćenih prekovremenih

Ovaj aspekt inkarnacije ono je što kršćanstvo čini jedinstvenim među svjetskim religijama – ne radi se samo o slijeđenju niza etičkih učenja, već o ulasku u živi, ​​dinamični odnos s Bogom koji je postao tijelom.

Samoopis Elona Muska propušta srž vjere

Samoopis Elona Muska kao “kulturnog kršćanina” odražava uobičajeno, ali nepotpuno razumijevanje kršćanstva. Iako je divljenje Isusovim moralnim učenjima vrijedno hvale, ono propušta srž vjere: preobražavajuću snagu milosti i dubok odnos s Bogom koji se njeguje kroz sakramente.

Katolička teologija uči da nam je potrebno više od etičkog znanja; potrebna nam je Božja pomoć kako bismo istinski utjelovili dobro. Ta pomoć dolazi kroz milost sakramenata, koji nas osnažuju da kreposno živimo i rastemo u svetosti.

Dok plovimo sve više sekularnim i digitalnim svijetom, ključno je zapamtiti nezamjenjivu vrijednost fizičkog, opipljivog i sakramentalnog. Ovi elementi nisu puki relikti prošlosti, već vitalne komponente našeg duhovnog i kulturnog identiteta. Prihvaćajući puninu kršćanske vjere, možemo iskusiti transformativnu snagu milosti i duboku radost odnosa s Bogom koji nadilazi puko moralno ponašanje.

Objava Analiza Catholic Exchangea: Muskovo ‘kulturološko kršćanstvo’ je pohvalno, ali… pojavila se prvi puta na narod.hr.

pročitaj cijeli članak